Pitanje: Poštovani, ja sam učenica trećeg razreda Prve gimnazije u Zenici. Trenutno se na projektu Građanin bavimo problematikom transplatacije organa u Bosni i Hercegovini. U nastvaku ću Vam predočiti pojašnjenje tog problema i naše prijedloge za rješenje istog. Zanima nas da li biste Vi podržali ovakav prijedlog zakona?Transplantacija organa u FBiH nije nepoznanica, ali ovaj proces u praksi suočen je sa mnogim izazovima. Neki od tih izazova su: nedostatak donora, zakonske regulative i nemogućnost evidentiranja donora. Mali broj donora je posljedica nekoliko faktora: građani nisu dovoljno informirani, rijetko se pokreću kampanje, a prema postojećem zakonu u konačnici porodica igra odlučujuću ulogu u odluci o doniranju organa od moždano preminulih članova porodice. Politika našeg razreda, rješenje ovog problema, vidi u OPT-IN modelu, koji već postoji u zakonima i praksi razvijenih zemalja. Zakon o transplantaciji organa i tkiva u svrhu liječenja FBiH bi trebalo izmijeniti i dopuniti kako bi se prilagodio OPT-IN modelu. OPT-IN model, transplantacija organa, podrazumijeva sistem u kojem osobe donose odluku da pristaju na donaciju organa nakon smrti, a da bi se njihova odluka provela, moraju se registrirati kao donatori. U ovom modelu ljudi imaju mogućnost da odluče žele li donirati svoje organe ili ne, i taj izbor treba biti regulisan zakonom, formalnim dokumentom ili registrom. Da bi se OPT-IN model regulisao zakonom u FBiH, potrebno je donijeti novi ili izmijeniti postojeći Zakon o transplantaciji organa i tkiva u svrhu liječenja FBiH koji bi podrazumijevao sljedeće: 1. Pristanak za donaciju putem registara donatora;2. Proces registracije online ili u medicinskim ustanovama; 3. Informiranje građana-zakonom obavezati vlasti i zdravstvene ustanove da pruže jasnu informaciju o transplantaciji organa;4. Odbijanje donacije-mogućnost odustajanja;5. Podsticanje i motivacija za doniranje npr. poreske olakšice ili druge koristi, kao što već postoji za dobrovoljne davaoce krvi.Institucije vlasti koje su nadležne za ovu mjeru javne politike su Ministarstvo zdravstva FBiH i Parlamentarna skupština FBiH. Ministarstvo zdravsta bi trebalo u saradnji sa kantonalnim ministarstvima, udruženjima i nevladinim organizacijama koje se bave ovim problemom pripremiti prijedlog ZAKONA, izmjene dopune zakona i uputiti ih u parlamentarnu proceduru na usvajanje.S poštovanjem!Lamija Eminović

Pitanje: Poštovanje cijenjena miomirka, možete li mi odgovoriti da li je trenutno u parlamentu u bilo kojoj fazi izmjena zakona o policijskim službenicima fbih , sve iz razloga izmjene uslova o načinu penzionisanja policijskih službenika u fbih.

Pitanje: Poštovani,obraćam vam se kao građanin s pitanjem da li zastupnici u Parlamentu Federacije BiH mogu, u ime građana, pokrenuti inicijativu ili izvršiti određeni pritisak prema nadležnim institucijama Kantona Sarajevo u cilju regulisanja i smanjenja cijena taxi usluga, kao i poboljšanja njihove dostupnosti, posebno u gradu Sarajevu?Svjestan sam da je ova oblast u nadležnosti kantona, ali me zanima postoji li mogućnost da se kroz federalni nivo utiče na rješavanje ovog problema koji značajno pogađa svakodnevni život građana.Unaprijed zahvaljujem na odgovoru.

Pitanje: Da li glasate za izmjene zakona kojim bi radnici opet morali raditi 18 nedjelja tokom godine?

Pitanje: Postovana, Obracam se vama jer vidim da odgovarate na sve ili vecinu postavljenih pitanja pa bih zelio da proslijedim pitanje koje sam direktno poslao ministru Hasicevicu i clanovima njegovog ministarstv (njih 9 ukupno) ali nije nasao za shodno ni da odgovori.Nakon toga sam poslao email predsj. NS, gospodji Sabini Cudic, medjutim, ni ona se nije udostojila da odgovori. Nama vrijeme prolazi i pitanje je od izuzetnog znacaja za gradjene, i samo ga kopiram ovdje, onako kako sam ga i poslao putem email-a. Bio bih zahvalan ukoliko nadjete vremena da odgovorite:Poštovani ministre Hasičeviću, poštovani rukovodioci sektora i odsjeka Federalnog ministarstva trgovine,Obraćam vam se u svoje ime, ali i u ime brojnih sugrađana, kolega i komšija s kojima svakodnevno dijelim istu zabrinutost, kako bih skrenuo pažnju na alarmantnu situaciju na tržištu ogrijeva i peleta i zatražio vaše hitno očitovanje.Svjedoci smo da se trenutno, u najtoplijim ljetnim danima – kada bi potražnja i cijene logično trebale biti znatno niže – cijena peleta kreće u rasponu od nevjerovatnih 650 do 700 KM po toni. Ovakvo formiranje cijena je direktno iskorištavanje potrošača koji pokušavaju na vrijeme osigurati grijanje za predstojeću zimsku sezonu.S obzirom na to da su u pitanju domaći resursi i da trenutni tržišni uslovi ne opravdavaju ovolike iznose, tražim odgovore na sljedeća pitanja:Koje konkretne korake Sektor za unutrašnju trgovinu i zaštitu potrošača namjerava poduzeti kako bi zaštitio građane od ovakvih cjenovnih udara?Da li su planirane inspekcije i kontrole formiranja marži i cijena kod proizvođača i distributera?Želim jasno naglasiti da očekujemo brz i direktan odgovor. Od vas ne tražimo nejasne i apstraktne birokratske odgovore, već jasnu informaciju o konkretnim mjerama koje ćete poduzeti i kada. Kao građani, zahtijevamo rješenje odmah i ne pristajemo na to da se ovo egzistencijalno pitanje odgađa za period nakon ovogodišnjih izbora, jer iz iskustva vrlo dobro znamo da se tada ovakvi problemi po pravilu zaboravljaju.Stoga, zahtjev koji iznosim je jasan i dijelim ga sa hiljadama drugih potrošača: cijena peleta i ogrijeva se mora hitno ograničiti i korigovati, po uzoru na zaštitne mjere koje su bile na snazi prije dvije godine. Neophodno nam je da odmah znamo kakav je zvaničan stav i plan Ministarstva po ovom pitanju, kako bismo na vrijeme znali šta nam je činiti i kako da planiramo kućne budžete za zimu.Smatram da je osnovno pravo potrošača da budu zaštićeni od monopolističkog i špekulativnog ponašanja na tržištu, te od vas očekujemo da stanete u zaštitu građana i hitno reagujete.Unaprijed zahvaljujem na brzom odgovoru i konkretnom djelovanju.