Miomirka Melank

100%
Broj pitanja: 22
Broj odgovora: 22
Stranka
NS
Parlament
Parlament Federacije BiH
Dom parlamenta
Dom naroda
Kratka biografija

Miomirka Melank Mira rođena je 1960. godine u Gradačcu. Živi u Sarajevu od 1969. godine, gdje je završila osnovnu, srednju školu i fakultet. Diplomirala je na Odsjeku za grafički dizajn Akademije likovnih umjetnosti Univerziteta u Sarajevu 1985. godine. Prije toga studirala je matematiku na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu. Bila je zaposlena u Oslobođenju i Agenciji za tržišne komunikacije OSSA. Kasnije je radila na kreativnim i organizacionim poslovima te kao saradnica u kreativnim poslovima na lokalnim, regionalnim i evropskim projektima u oblasti slobode govora i medija, rodne ravnopravnosti i ljudskih prava u Sarajevu, Pragu, Kikindi i Beogradu. Također je radila kao generalna sekretarka Udruženja likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti i dizajnera BiH, čija je i članica od 1985. godine. Članica je Naše stranke od 2011. godine. Autorica je vizuelnih komunikacija u izbornim kampanjama Naše stranke 2014, 2016. i 2018. godine. Zastupnica Naše stranke u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH postala je 2018. godine.

Izborna jedinica
Pozicija

Pitanje: Smatrate li da će usvajanje ovog zakona doprinijeti boljoj zaštiti građana od naglog rasta cijena?

Pitanje postavljeno: 08.05.2026  Podijeli. Vidi pitanje

Pitanje na zakonu: Prijedlog zakona o iznimnim mjerama kontrole cijena

Vidi sva pitanja na zakonu

Odgovor:

Zakona o iznimnim mjerama kontrole cijena nije sistemski zakon a njegova primjena je predviđena u specifičnim situacijama kada dolazi do poremećaja na tržištu, kako se to dešava poslednjih mjeseci, kada se dnevno mijenjaju cijene nafte. Posledice nedostatka naftnih derivata na cijene hrane tek će uzeti maha u narednom periodu, te je nužna neka vrsta kontrole cijena ograničenog broja proizvoda koju ovaj Zakon omogućuje.

Rast cijena, dakle, prouzrokovan je globalnim poremećajima i Federacija nema druge mehanizme da na njih utiče, osim da kratkoročno ograniči cijene osnovnih prehrambenih proizvoda koji se nalaze u osnovi potrošačke korpe, kako bi pomogla najosjetljivije i grupe građana koji zbog niskih primanja najviše osjete i minimalne poremećaje na tržištu.

Smatram da primjena ovog zakona sigurno može doprinijeti zaštiti najosjetljivijih kategorija, zaštiti životnog standarda stanovništva i sprječavaju zloupotrebe cijena u trgovinama.

Ključne koristi za građane su:

- Ublažavanje inflacije je efekat koji sprječava da osnovne namirnice postanu nedostupne.

- Socijalna sigurnost štiti najugroženije slojeve stanovništva.

- Transparentnost i obavezno evidentiranje cijena i marži daje građanima uvid u realne troškove trgovine.

- Novi zakon je precizniji od prethodnog, donosi pravna jasnoću i lakšu primjenjuju.

 Ovim zakonom uređuju se način i uslovi formiranja cijena proizvoda i usluga. Federalno ministarstvo trgovine kontroliše i prati cijene na trzištu Federacije Bosne i Hercegovine, i uključuje iznimne mjere kontrole cijena u slučaju značajnih poremećaja na tržistu.

Mjere mogu trajati do 6 mjeseci, uz mogućnost produženja za još 6 mjeseci. Aktiviraju se kada inflacija pređe 5%, kada nastane nestašica osnovnih proizvoda ili u vanrednim okolnostima (npr. prirodne nesreće).


Datum odgovora: 10.05.2026

Pitanje: Da li smatrate da bi ovaj zakon trebalo ponovo mijenjati i ukinuti neradnu nedjelju, s obzirom na to da brojni pokazatelji ukazuju da trenutni sistem nije dobar ni za radnike, ni za poslodavce, ni za građane?

Pitanje postavljeno: 06.05.2026  Podijeli. Vidi pitanje

Pitanje na zakonu: Nacrt zakona o unutrašnjoj trgovini FBiH

Vidi sva pitanja na zakonu

Odgovor:

Postoje različiti pokazatelji o efektima primjene Zakona o trgovini.

Ekonomsko-socijalno vijeće, koga čine sindikat, poslodavci i Vlada, protivi ee promjenama Zakona o trgovini.

Jedan od najadekvatnijih pokazatelja uspješnosti ove mjere jeste zadovoljstvo radnika, a drugi važan pokazatelj je promet. Poreska uprava ima podatke o nominalnom ali i efektivnom rastu prometa. Dakle, ovaj pokazatelj govori da neradna nedjelja nije uticala na ukupan promet.

I ranije je nedjelja bila najslabiji dan, što se prometa tiče.

Takođe, nise došlo do značajnog premiještanja prometa u RS, gdje nema neradne nedjelje. Podaci govore o skromnim povećanjima u nekim zonama u blizini administrativnih linija.

Neradna nedjelja nije zamišljena kao ekonomska mjera. Riječ je o mjeri koja je unaprijedila radnička ljudska prava, a naročito rodne aspekte jer je više od 90% radnica u trgovini i na njih se ovaj benefit odnosi. Majke su stekle mogućnost da budu sa svojom djecom, koja takođe nedjeljom ne idu u školu, te je to prilika da se unaprijedi privatni aspekat života radnica.

Postoji jedan aspekt koji bi eventualno dolazio u obzir da se izmijeni.

Naime, sadašnji zakon omogućava rad jednom broju djelatnosti. 

Prema Zakonu o unutrašnjoj trgovini, odredba o zabrani rada nedjeljom glasi:

Član 18 (Radno vrijeme) (1) Radno vrijeme prodajnih objekata određuje trgovac u periodu od ponedjeljka do subote, u ukupnom trajanju do 90 sati sedmično, a koje trgovac samostalno raspoređuje. https://advokat-prnjavorac.com (2) Prodajni objekti zatvoreni su nedjeljom. (3) Prodajni objekti zatvoreni su u dane praznika. (4) Vlada FBiH može odlukom odrediti prodajne objekte koji su dužni raditi u vrijeme praznika i u kojem obimu. (5) Odredbe stava (1) do (3) ovoga člana ne primjenjuju se na: - cvjećare,

- pekare, - suvenirnice, - objekte tradicionalnih i starih obrta. (6) Odredbe stava (1) do (3) ovoga člana ne primjenjuju se na prodajne objekte koji se nalaze unutar ili su sastavni dio cjeline: - željezničkih i autobusnih stanica i aerodroma, - benzinskih pumpi, - bolnica, - hotela, prostora kulturnih i vjerskih objekata, muzeja i parkova prirode, - groblja i specijaliziranih prodavnica vezanih za prodaju na grobljima. (7) Odredbe stava (1) i (3) ovog člana ne primjenjuju se za dragstore i radno vrijeme istih je od 00.00 do 24.00 sata svaki dan. (8) Odredbe stava (1) do (3) ovog člana ne primjenjuju se na otkup primarnih poljoprivrednih proizvoda, prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda na štandovima, stolovima i u boksovima na tržnicama na malo, prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda na štandovima, stolovima i u boksovima izvan tržnica na malo, prigodnu prodaju organizovanu u sklopu sajmova, priredbi i izložbi, prodaju putem elektronskih prodavnica, prodaju putem automata, prodaju u proizvodnim objektima porodičnih poljoprivrednih gazdinstava.

Ako uopšte do toga dođe, što je veoma malo vjerovatno, u izmjenama Zakona o trgovini eventualno je moguće propisati da se odredba o neradnoj nedjelji ne odnosi i na samostalne trgovinske objekte, kada nedjeljom obavlja trgovinu i radi vlasnik radnje.

Sve ostale odredbe zakona neće se mijenjati.

Kako bi se ojačala pozicija neradne nedjelje, radićemo i na implementaciji ove mjere u izmjenama i dopunama Zakona o radu.


Datum odgovora: 07.05.2026

Pitanje: Da li će postojati javni izvještaji o kršenju prava pacijentica?

Pitanje postavljeno: 09.03.2026  Podijeli. Vidi pitanje

Pitanje na zakonu: Nacrt zakona o dopunama Zakona o pravima, obavezama i odgovornostima pacijenata u FBiH

Vidi sva pitanja na zakonu

Odgovor:

U ovom trenutku, dok još nije usvojena izmjena i dopuna Zakona u nacrtu, fokus je usmjeren ka usvajanju mogućnosti pratnje na porođaju. Inače je izvještavanje redovno obavezno u propisima koji regulišu zdravstvo, pa će tako biti i u vezi ove izmjene.


Datum odgovora: 09.04.2026

Pitanje: Ko će vršiti nadzor nad dodjelom i isplatom ovih naknada?

Pitanje postavljeno: 14.03.2026  Podijeli. Vidi pitanje

Pitanje na zakonu: Prijedlog zakona o doživotnoj naknadi zaslužnim sportistima u FBiH

Vidi sva pitanja na zakonu

Odgovor:

Za kontrolu i implementaciju naknada sportistima biće nadležno Federalno ministarstvo kulture i spotra.


Datum odgovora: 09.04.2026

Pitanje: Da li je hitna procedura opravdana za ovako važan zakon?

Pitanje postavljeno: 08.04.2026  Podijeli. Vidi pitanje

Pitanje na zakonu: Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o gasovodu Južna interkonekcija BiH i Republika Hrvatska

Vidi sva pitanja na zakonu

Odgovor:

Rokovi koji su nam iz EU dati za energetsku tranziciju ističu 2027. Potrošili smo vrijeme na bezuspješne pokušaje dogovaranja sa HDZ-om oko načina izgradnje plinovoda i Južne interkonekcije, oko toga da li investitor treba da bude BH gas ili neka nova firma koja bi se formirala na terenu, a koja ne posjeduje  i sredstva, niti iskustva u ovakvim projektima.

Ovo rješenje nudi elegantan izlaz iz blokade, iako i konzorcium koji je preuzeo odgovornost nema pretjeranog iskustva u energetskim poslovima, ipak je riječ o investitorima sa značajnim svjetski iskustvom koji će teško propustiti priliku da zarade u datim okolnostima. Nadajmo se da njihova zarada neće biti na našu štetu.


Datum odgovora: 09.04.2026

Stranica 1 od 4