Odgovor:

Imajući u vidu sve implikacije koje donosi izgradnja plinovoda Južna interkonekcija, uzimajući u obzir i privatnu firmu koja se pominje u kontekstu izgradnje, te trenutne geopolitičke sukobe oko energetskih izvora, možemo se zapitati koliko zapravo koristi ili štete od ovog projekta može imati Bosna i Hercegovina, a na prvom mjestu Federacija BiH donošenjem Zakona o izmjenama i dopunama zakona o gasovodu "Južna interkonekcija Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske"

Zakon o izgradnji Južne gasne interkonekcije donosi u ovom specifičnom trenutku ključne prednosti za Federaciju BiH i cijelu državu: povećava diverzifikaciju snabdijevanja gasom, smanjuje zavisnost od jednog dobavljača, otvara prostor za ekonomski razvoj i jača međunarodnu energetsku saradnju.

U postojećem energetskom sistemu, gas je jedan od trenutno najvažnijih energenata. Diverzifikacija izvora gasa predstavlja energetsku sigurnost. Umjesto jednog izvora koji smo do sada koristili, a koji dolazi iz Rusije, projekt Južna interkonekcija povezuje BiH s gasnim sistemom Republike Hrvatske, čime se smanjuje zavisnost od jednog pravca snabdijevanja, što znači stabilnost sistema i omogućava sigurnije i pouzdanije snabdijevanje domaćinstava, industrije i javnih institucija.

Stabilan energetski sistem je preduslov za dolazak novih investitora i otvaranje novih radnih mjesta – izgradnja i održavanje gasovoda otvara mogućnosti zapošljavanja. Govori se da će plin iz ovog izvora biti skuplji, ali konkurencija u snabdijevanju može dovesti do povoljnijih cijena za male  potrošače, ali i industriju, u dužem periodu.

Projekt ima snažnu podršku SAD i EU, što jača političku i ekonomsku poziciju BiH. S obzirom da drugih izvora gasa u EU nema, te da se i i EU snabdijeva iz istih izvora, ovaj projekat povezuje BiH s evropskim energetskim tržištem, čime se povećava otpornost na krize.

Rok 2027. za završetak Južne interkonekcije vezan je za dva ključna faktora: tehničko-planski okvir izgradnje i evropsku energetsku politiku, jer EU planira do 2027. potpuno okončati uvoz ruskog plina. Federacija BiH je taj rok usvojila kao strateški cilj kako bi osigurala alternativni pravac snabdijevanja prije isteka evropskih sankcija. Vlada FBiH naglašava da svaki mjesec odlaganja povećava energetsku nesigurnost.

Značajno je i finansijsko ulaganje koje će ovaj projekat donijeti za razvoj energetske infrastrukture. To je jedan od najvećih i najvažnijih infrastrukturnih poduhvata posljednjih godinama.

Što je najvažnije, iako je veoma vrijedno ulaganje, koje se procjenjuje na 1,6 milijardi dolara, povjereno privatnoj američkoj firmi, garant ovog finansijskog aranžmana je američka vlada. Implementacijom na terenu će ova sredstva značajno biti potrošena i u Bosni i Hercegovini. 

U Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama zakona o gasovodu "Južna interkonekcija Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske" je predviđena i klauzula kojom se predviđa transparentnost ugovaranja, parlamentarna kontrola, kao i nemogućnost promjene vlasništva za više od 15 procenata ukupne vrijednosti, na čemu je prilikom pregovora insistirala Naša stranka. 

Na koncu, iako je plin kao energent daleko manje opasan od drugih fosilnih goriva, ipak je riječ o ograničenom prirodnom resursu koji prilikom upotrebe proizvodi CO2, a koji se smatra najvećim uzročnikom globalnog otopljavanja i klimatske nesigurnosti. Naša država, a posebno Kanton Sarajevo, mora obratiti veću pažnju na proizvodnju obnovljivih izvora energije, na upotrebu solarne, energije vjetra, hidroenergije i drugih metoda koje se trenutno u svijetu i kod nas razvijaju, kako bismo obezbijedili energetsku samostalnost i samoodrživost, čistiji zrak i generalno bolje okolinske uslove za sigurnu budućnost. Zaostatak koji u ovom pogledu imamo je potrebno nadoknaditi u kratkom roku i to je zadatak koji nam predstoji u narednom periodu.

1 0 Datum odgovora: 09.04.2026