Datum rođenja: 26.06.1984
Mjesto rođenja: Travnik
Prebivalište: Novi Travnik
Završena škola/stručno zvanje: dr.med. znanosti
Pitanje: Poštovani,Da li smatrate da treba podržati zakon koji osporava kompetencije pedagoga-psihologa koji godinama u praksi uspješno bavljaju psihološku djelatnost i doprinose društvu? Da li trebaju napustiti svoju zemlju da bi bili priznati?
Odgovor:
Poštovani, kako se radi o nacrtu zakona koji tek treba razmatrati PFBIH predlažem da nakon eventualno usvojenog nacrta zakona kroz javnu raspravu uputite sve prijedloge za izmjenu i dopunu istog. Procedura od nacrta do konačnog prijedloga zakona obično traje nekoliko mjeseci i ima dovoljno vremena da se predlože korekcije.
Smatram da nitko ne treba napuštati ovu zemlju, a pogotovo visoko obrazovani kadrovi kao što su pedagozi - psiholozi koji između ostalog imaju zadatak da usmjeravaju društvo u pravom smjeru i utječu na generacije koje dolaze kako bi smo uz obrazovane i zdrave generacije imali prosperitetniju i sretniju državu.
Svako Vam dobro.
Pitanje: Poštovani,Da li smatrate da će usvajanje Zakona o djelatnosti psihologa koji ne prepoznaje kompetentne stručnjake i diplome pedagoga-psihologa stečene na javnom Univerzitetu u Tuzli, a istovremeno su iste priznate u zemljama Evropske unije donijeti dobro našoj zemlji? Da li smatrate da će psiholog koji tek završi studij i odradi pripravnički staž biti kompetentniji stručnjak od pedagoga-psihologa koji prema kompetencijama stečenim na studiju obavlja psihološku praksu dugi niz godina?
Odgovor:
Poštovani, mislim da nije Tuzla jedina koja ima obrazovanje pedagog-psiholog. Kompetencije studija moraju biti jasne pri samom završetku studija, odnosno nisam pobornik toga da se nečiji dugogodišnji rad vrednuje više od kompetencija stečenih visokim obrazovanjem. Da pojasnim onaj tko završi bilo koji fakultet ima kompetencije da obavlja djelatnost za koju se obrazovao. Shodno tome i sva prava i obaveze. Problem sa ovim nacrtom Zakona je evidentan i mislim da bi ste kroz eventualnu javnu raspravu (ako se prethodno usvoji nacrt ovoga Zakona) trebali jasno i argumentirano tražiti korekcije. Kada kažem argumentirano ne smatram da je dosadašnja praksa argument, već to moraju biti stečena znanja i kompetencije, usporedba sa zemljama Europske unije s kojima smo dužni uskladiti zakonsku legislativu i sve ostalo što ukazuje na jednakost psihologa i pedagoga-psihologa, odnosno sva konkretna rješenja koja imate.
Svako vam dobro
Pitanje: Poštovani zastupnici,Molim vas da prilikom razmatranja Nacrta zakona o djelatnosti psihologa razmotrite i date odgovor na sljedeća pitanja:1. Kome smetaju pedagozi-psiholozi? Ko će imati štetu od toga da u zakonu budu prepoznate diplome pedagoga-psihologa kao sručnjaka koji godinama uspješno obavljaju psihološku djelatnost u struci? Zar nećemo prepoznavanjem njhovih kompetencija u okviru zakona dobiti više kompetentnih stručnjaka koji su potrebni, a time imati i regulisanu psihološku djelatnost?2. Želite li kao predstavnici vlasti poručiti mladim i obrazovanim kompetentnim stručnjacima, pedagozima-psiholozima da nisu dobrodošli i dovoljno dobri da obavljaju psihološku djelatnost u svojoj zemlji u kojoj su stekli obrazovanje, a u zemljama Evropske unije im se priznaju kompetencije i diplome i mogu obavljati psihološku djelatnost?2. Želite li usvojiti zakonski okvir u formi koji će reći da nisu dovoljno dobri da obavljaju psihološku djelatnost u Bosni i Hercegovini, ali su dovoljno dobri da budu psiholozi nijemicma i austrijancima?3. Želite li osporiti diplome pedagoga-psihologa stečene na javnom univerzitetu, i usvajanjem zakonskog okivra koji ne priznaje te diplome, im poručiti da im je bolje da idu iz BiH, ili "kupe" diplome na privatnim univerzitetima "polažući" razliku predmeta, koja treba potvrditi njihove već stečene kompetencije?
Odgovor:
Poštovani. Koliko znam do sada nikada nije postojao niti jedan Zakon u našoj Državi ili entitetu koji regulira djelatnost psihologa. Iz Vašeg pitanja nije jasno je li bolje biti bez Zakona ili samo želite uvrstiti i pedagoge - psihologe u zakon o djelatnosti psihologa? Je li to jedina zamjerka ovoga nacrta zakona koji je trenutno u proceduri? Osim pitanja koja su na mjestu i smatram da nema zastupnice i zastupnika koji je protiv pedagoga-psihologa, odnosno kako navodite da nekome smetaju i da se uopće ne radi o tome. Napominjem da je zakon u proceduri i još uvijek parlament nije imao priliku raspravljati o njemu, a kada to i učini eventualno ga može uputiti u daljnju proceduru gdje će svi zainteresirani imati priliku iznijeti svoje mišljenje i potrebne korekcije. Ukoliko ste ove struke Vi biste trebali ponuditi i konkretne odgovore. Na primjer imaju li pedagozi-psiholozi jednake kompetencije kao psiholozi, koji su to kolegiji koji im nedostaju u formalnom obrazovanju, jesu li jednaki opisi poslova jednih i drugih...? Treba li nam poseban Zakon za svaku djelatnost, hoćemo li s tim napraviti suprotan efekt od onog koji se želi postići? Pod čijom je ingerencijom ova oblast, je li to ministarstvo rada, ili pak obrazovanja, zdravstva....?
Dakle niz je pitanja koja treba argumentirano raspraviti a na zastupnicima je da saslušaju sve strane i donesu odluku na osnovu argumenata i pozitivnih zakonskih propisa. Pretpostavljam da je i zbog svega navedenog ovaj prijedlog Zakona i upučen u formi nacrta kako bi svi imali mogučnost iznijeti svoje stavove u cilju što kvalitetnijih rješenja za ovu iznimno važnu profesiju za naše društvo.
Svako Vam dobro.
Pitanje: “Auf Basis der Unterlagen können wir die Gleichwertigkeit des Abschlusses mit einem Bachelor of Science in Psychologie an einer deutschen Hochschule mit Schwerpunkten in Pädagogischer Psychologie und Klinischer Psychologie bestätigen”. Zar nije žalosno da nas nijemci priznaju i kako vidite u izvodu iz nostrifikacije poseban naglasak na razvijene kompetencije stavljaju na na KLINIČKU PSIHOLOGIJU koju zgaovornici zakona o psihološkoj djelatnosti bez pedagoga-psihologa najviše ističi kao prepreku da budu u istom prepoznati. Samo u BiH se naša pedagogija-psihologija ne uvažava. Nostrificirane diplome pedagoga-psihologa u zemljama Evropske unije su dostupne i širit će se društvenim mrežama, a vi onda objašnjavajte mladima koji odlaze zašto ih vlastita država osporava ukoliko usvojite zakonski okvir kojim neće biti prepoznati.
Odgovor:
Poštovani, u potpunosti razumijem borbu za prava pedagoga - psihologa. U parlamentarnoj proceduri je NACRT zakona o djelatnosti psihologa, a ukoliko se isti usvoji slijedi javna rasprava, prijedlozi svih zainteresiranih strana i tek nakon toga može doći konačan prijedlog Zakona.
Zato Vas pozivam da osim ovih javnih pitanja kao jedan od načina "pritiska" na donosioce odluka, koristite i sve druge načine, te i kroz javnu raspravu jasno i argumentirano ukažete na sve propuste nacrta pomenutog Zakona, kako bi smo u konačnici dobili prijedlog Zakona na zadovoljstvo svih strana.
Svako Vam dobro.
Pitanje: Poštovani predstavnici vlasti u Bosni i Hercegovini,Zašto u zakon o psihološkoj djelatnosti nisu uključeni pedagozi-psiholozi?Smatram da je zakon o psihološkoj djelatnosti potreban i koristan za naše društvo, ali šta ćemo postići ukoliko se usvoji zakon koji ne prepoznaje dio stručnjaka pedagoga-psihologa koji mogu kompetentno obavljati psihološku djelatnost? Zar kao društvo ne bismo dobili više ukoliko u zakonskom okviru prepoznamo stručnjake koji su se obrazovali u svojoj zemlji i koji u ovim izazovnim vremenima mogu stručno i savjesno pružati pomoć i podršku u unapređenju mentalnog zdravlja, što su pokazali i dosadašnjim višedecenijskim angažmanom u psihološkoj djelatnosti. Zar i danas u praksi nemamo slučajeve u kojima stručnjaci koji su u drugim djelatnostima i oblastima završili dvopredmetne studije koji su danas jednopredmetni kao npr. matematika-fizika, biologija-hemija bez problema mogu raditi u struci i obavljati različite djelatnosti?
Odgovor:
Poštovani, u potpunosti razumijem borbu za prava pedagoga - psihologa. U parlamentarnoj proceduri je NACRT zakona o djelatnosti psihologa, a ukoliko se isti usvoji slijedi javna rasprava, prijedlozi svih zainteresiranih strana i tek nakon toga može doći konačan prijedlog Zakona.
Zato Vas pozivam da osim ovih javnih pitanja kao jedan od načina "pritiska" na donosioce odluka, koristite i sve druge načine, te i kroz javnu raspravu jasno i argumentirano ukažete na sve propuste nacrta pomenutog Zakona, kako bi smo u konačnici dobili prijedlog Zakona na zadovoljstvo svih strana.
Svako Vam dobro.