Miomirka Mila Melank

Ovo je profil iz mandata (2018)

100%
Broj pitanja: 14
Broj odgovora: 14
Stranka
NS
Parlament
Parlament Federacije BiH
Dom parlamenta
Predstavnički dom
Kratka biografija

Miomirka Melank – Mila je rođena 1960. godine u Gradačcu. Živi u Sarajevu od 1969. godine gdje je završila osnovnu, srednju školu i fakultet. Diplomirala je na Odsijeku za grafički dizajn Akademije likovnih umjetnosti Univerziteta u Sarajevu 1985. godine. Studirala matematiku na PMF-u. Bila zaposlena u Oslobođenju, Agencija za tržišne komunikacije OSSA. Kasnije radila na kreativnim i organizacionim poslovima kao slobodna umjetnica, grafička dizajnerka i urednica, novinarka, urednica kulturne rubrike, direktorka, članica nevladinih organizacija i saradnica u kreativnim poslovima na lokalnim, regionalnim i evropskim projektima u oblasti slobode govora i medija, rodne ravnopravnosti i ljudskih prava u Sarajevu, Pragu, Kikindi i Beogradu. Sarađivala sa više od stotinu firmi, ustanova i klijenata, od privrednih, sportskih i profitnih do kulturnih organizacija i institucija. Do izbora na mjesto zastupnice u Parlamentu, radila je kao generalna sekretarka ULUPUBIH, Udruženja likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti i dizajnera BiH, čija je i članica od 1985. godine. Tokom tog perioda kao koordinatorka i urednica realizovala je više projekata iz oblasti grafičkog dizajna, kulturne baštine i likovne umjetnosti. Imala je brojne grupne i samostalne izložbe. Bila je članica žirija u nekoliko međunarodnih projekata, a osvojila je i jedan broj nagrada u grafičkom dizajnu.

Članica je Naše stranke od 2011. godine. Autorka vizuelnih komunikacija u izbornim kampanjama Naše stranke 2014, 2016. i 2018. godine. Zastupnica Naše stranke u Predstavničkom domu FPBiH, članica Komisije za jednakopravnost spolova i Odbora za obrazovanje, nauku, kulturu i sport.

Izvor: Miomirka Melank

Izborna jedinica
411
Pozicija
Zastupnica
Broj osvojenih glasova
931

Pitanje: Da li će uskoro biti dozvoljena upotreba marihuane u medicinske svrhe, s obzirom na to da je skinuta sa liste teških droga WHO i da sve više istraživanja govore o tome da je kanabis lijek za neka stanja i bolesti?

Pitanje postavljeno: 15.04.2022  Podijeli. Vidi pitanje

Odgovor:

Ove godine sam uputila inicijativa da se pravilnik o kategorizaciji opojnih supstanci uskladi sa međunarodnim dokumentima i da se marihuana skine sa liste iz kategorije u kojoj se trenutno nalazi sa najtežim opojnim supstancama poput heroina. Ova je kategorizacija u nadležnosti Komisije na državnom nivou, i sve dok ta komisija ne promijeni kategoriju ili propiše načine i količine marihuane za potrebe liječenja, neće biti moguće koristiti kanabis kao lijek. Nadamo se da će Parlamentarna skupština biti konstituisana ubrzo i da će ovo pitanje biti brzo na dnevnom redu, i Komisije i Parlamenta BiH.


Datum odgovora: 22.10.2022

Pitanje: Zašto Bosna i Hercegovina nema predstavnika na ovogodišnjem Venecijanskom bijenalu?

Pitanje postavljeno: 15.04.2022  Podijeli. Vidi pitanje

Odgovor:

Kultura i umjetnost jesu oblasti u kojima sam pokušala uticati na promjenu paradigme, ali je blokada državnih institucija u poslednje dvije godine dovela BiH u naročito nepovoljan položaj.

Međunarodna izložba savremene umjetnosti Bijenale umjetnosti u Veneciji najznačajnija je evropska, i jedna od najvažnijih svjetskih manifestacija  likovne umjetnosti. 

59. Bijenale, pod motom "Mlijeko snova" (The Milk of Dreams), otvoreno je za javnost od subote 23. aprila do nedjelje 27. novembra 2022. u Đardinima i Arsenalu. Kustosica Bijenala je Cecilia Alemani, a organizacijom predsjedava Roberto Cicutto. Predotvaranje će biti održano 20., 21. i 22. aprila, a ceremonija dodjele nagrada i inauguracija 23. aprila 2022. godine. Dugačku listu čini 213 umjetnika u zvaničnom programu, a među njima nema umjetnika iz Bosne i Hercegovine. Prvi put u istoriji Bijenala izložba će uključiti većinu žena i rodno nekonformnih umjetnika. Kustosica je obećala "transistorijski" pristup koji prati umjetničko porijeklo kroz različite metode i prakse, uključujući pet manjih "vremenskih kapsula".

Koncept rodno osjetljive, ekološki osviještene zelene izložbe, bio je idealan da predstavi neku od naših priznatih umjetnica, ali blokda države i nedolazak poslanika u Parlamentarnu skupštinu BiH proizvela je paralizu svih projekata koji nisu u redovnom finansiranju. Za pretpostaviti je da je to spriječilo Ministarstvo civilnih poslova da izabere BiH predstavnice i predstavnike. Red je na ovom Bijenalu bio na reprezentaciji iz Republike Srpske, odnosno izbor Muzeja savremene umjetnosti RS iz Banje Luke. Iz Muzeja se ovim povodom nisu oglasili, niti je u javnosti bilo govora o nastupu BiH u Veneciji.

Na prošlom Bijenalu BiH je predstavljala "Zenička trilogija" likovne umjetnice Danice Dakić. Komesarka je bila Senka Ibrišimbegović iz Muzeja savremene umjetnosti Ars Aevi Sarajevo, sa kustosicama Anjom Bogojević, Amilom Puzić i Claudijom Zini. Dvije godine prije toga, umjetnik Radenko Milak je predstavljao Bosnu i Hercegovinu na 57. Međunarodnoj izložbi savremene umjetnosti - Venecijanskom bijenalu sa projektom „Univerzitet katastrofe“, u saradnji sa Romanom Uranjekom i gostujućim umjetnicima Laminom Fofanom, Sidsel Meineche Hansen, Juanom Pedrom Fabrom Guemberenom, Loulou Cherinet, Geraldinom Juárez u saradnji sa Joelom Danielssonom, te Nilsom Bechom u saradnji sa Idom Ekblad.

Nemjerljiva je šteta što Bosna i Hercegovina na ovako značajnoj i uglednoj manifestaciji, koja traje više od 100 godina, nema predstavnike. Time potvrđujemo svoj status kulturne periferije i nemoći vladajućih elita da urede sistem u kojem će najbolji dobiti priliku da iskažu svoje talente kojih nije malo.


Datum odgovora: 18.04.2022

Sva direktna pitanja

Pitanje: Poštovani, pitanje se odnosi na član 6 stav (1) tačka (a) i (c) Nacrta Zakona. Naime, Nacrtom Zakona je propisano da radi ostvarivanja prava na doživotnu naknadu sportista treba da ispunjava između ostalog i (a) da ima navršenih 40 godina starosti, (c) da je kategorisan kao zaslužni sportista BiH, a što je direktno vezano za član 2 stav (1) tačka (b) ovog Nacrta Zakona. Članom 3. stav (1) tačka (a) Pravilnika o kategorizaciji sportista na nivou BiH sportisti su kategorisani prema određenim kategorijama, odnosno vrstom osvojene medalje na takmičenjima. Također, članom 6 istog Pravilnika kategorisani sportisti ostvaruju pravo na naknadu ukoliko su dobili rješenje o kategorizaciji i to:a) Zaslužni sportisti iz člana 3. stav (1) tačka a) ovog pravilnika ostvaruju pravo na jednokratnu novčanu nagradu na godišnjem nivou nakon što ispune uvjete za odlazak u penziju u skladu sa odredbama Zakona o penzijsko invalidskom osiguranju, odnosno da bi dobili traženu potvrdu o kategorizaciji sportista treba da ima navršenih 65 godina starosti, što je u direktnoj koliziji sa članom 6 stav (1) tačka (a) Nacrta Zakona u kojem se kaže da vrhunski sportista ima pravo na doživotnu sportsku naknadu ukoliko ima navršenih 40 godina starosti. Molim da to razmotrite, te da se na vrijeme otklone nepravilnosti. Hvala.

Pitanje postavljeno: 30.05.2022  Podijeli. Vidi pitanje

Pitanje na zakonu: Nacrt zakona o doživotnoj mjesečnoj naknadi zaslužnim sportistima u FBiH

Vidi sva pitanja na zakonu

Odgovor:

Poštovani, hvala Vam na sugestijama koje ste ovdje iznijeli. Razmotrićemo koliziju koju navodite u vašem pitanju i naći rješenje koje će biti u interesu sportista.


Datum odgovora: 22.10.2022

Pitanje: Predlažem da se, pored već navedenoga, u Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o računovodstvu i reviziji u Federaciji Bosne i Hercegovine uvrste i odredbe kojima bi se pripadnicima računovodstvene profesije omogućio bolji materijalni položaj, s obzirom da su, kao specifična profesija, zakonskim ograničenjima (za razliku od mnogih drugih profesija), opterećeni troškovima kontinuirane obavezne edukacije, troškovima obaveznog članstva u Savezu računovođa, revizora i računovodstvenih radnika FBiH, a sve s krajnjim ciljem obnove važenja licence bez koje, to je već svima poznato, certificirani računovođa ne može verificirati godišnji obračun pravnih lica.Drugim riječima, to znači da bi se, sukladno zakonskim rješenjima koja (primjera radi) tretiraju advokatsku profesiju, vrijednost poslova koje obavi certificirani licencirani računovođa morala "bodovati" prema određenoj bodovnoj ljestvici i u rasponima koji bi uvažavali određene razlike u veličini firme - korisnika računovodstvenih usluga, kao i obima posla koji računovođa obavi za određenu firmu. Vrijednost pojedinačnog boda se može dogovoriti, usaglasiti, ili naložiti podzakonskim aktom, što nije nepoznato i/ili neobično u našoj praksi.Stupanjem na snagu novog Zakona o računovodstvu i reviziji, Federacija je dala podršku podizanju nivoa ove važne profesije, to jest omogućeno je da se Zakonom o računovodstvu uredi ko, kako i pod kojim uslovima može da vodi poslovne knjige, kako da se podigne i učvrsti povjerenje u rad računovodstvene struke, ali i da se uvede red i konačno prekine praksa da vrijednost računovodstvenih usluga „obaraju“ upravo neprofesionalne i nestručne računovođe.Stoga, a u svrhu pojašnjenja gornjih navoda, u smislu reguliranja vlastitog materijalnog statusa, od iznimno velikog broja razloga za organizirano djelovanje pripadnika računovodstvene struke, istaknimo taksativno samo one najvažnije:- konačno se mora nekim normativnim aktom koji će imati pravnu snagu i potporu (to jest odlukom, pravilnikom, naredbom i/ili slično) utvrditi svrha, kriteriji i mjerila za vrednovanje rada računovođa koji pružaju računovodstvene usluge i vode poslovne knjige za registritane poreske obveznike;- mora se precizno konkretizirati da svrha vrednovanja poslova koje izvršavaju profesionalne računovođe je, prije svega, favoriziranje i unapređenje stručnosti, osposobljenosti i odgovornosti pripadnika računovodstvene profesije, a sve s ciljem ostvarivanja najboljih mogućih rezultata rada u smislu pružanja računovodstvenih usluga, finansijskog izvještavanja, kao i održavanja i jačanja povjerenja javnosti, kooperativnosti s pripadnicima organa i službi nadzora i kontrole javnih prihoda, vlasnika kapitala i ostalih relevantnih institucija;- obavezno treba utvrditi (ili bolje reći ozakoniti) vrednovanje rada računovođa koji kao eksterni partneri pravnim licima, udruženjima i obrtnicima pružaju računovodstvene usluge i pritom obavljaju i druge administrativne poslove povezane sa računovodstvenim uslugama, i to u smislu zvaničnog cjenovnika s razgraničenjem po vrsti posla, sa polaznim (ili okvirnim) cijenama iskazanim u konvertibilnim markama;- profesionalnim računovođama može se (a u nekim slučajevima i mora) ostaviti mogućnost da prilikom ugovaranja vođenja poslovnih knjiga za pravna lica, udruženja i obrtnike mogu imati određenu slobodu i fleksibilnost, to jeste da (uz poštivanje principa lojalne konkurencije) mogu u manjoj i tolerantnoj mjeri odstupati od utvrđene cijene, naravno sve u zavisnosti od obima posla koji će biti obavljen kao određena računovodstvena usluga;- utvrđivanje zvaničnog cjenovnika računovodstvenih usluga moralo bi se temeljiti na obavezi svakog profesionalnog računovođe da prilikom pružanja računovodstvenih usluga mora poštovati etički kodeks, te da mora u punoj mjeri primjenjivati cjelokupne profesionalne, zakonske i ostale regulatorne procedure iz domena svoje profesije;Treba posebno naglasiti da bi utvrđivanjem realnih cijena računovodstvenih usluga, i to cijena primjerenih vrsti i značaju ovih poslova, zasigurno bili postignuti i ciljevi, kao što su:• svojevrstan doprinos poboljšanju statusa računovodstvene profesije,• još bolja i kvalitetnija saradnja sa općinskim, kantonalnim, entitetskim i državnim organima,• inicijalizacija predlaganja, razmatranja i donošenja novih propisa, kao i izmjene postojećih propisa u oblasti računovodstva i poreskog sistema,• značajan doprinos još kvalitetnijem pružanju računovodstvenih usluga, s prevashodnim ciljem zaštite kapitala poreskih obveznika,• stvaranje uslova za razvoj šire i temeljitije neposredne komunikacije računovođa sa organima nadzora i kontrole obračuna i uplate javnih prihoda, sudskim instancama, nadležnim ministarstvima, vanbudžetskim fondovima.• promocija etičkog kodeksa, s posebnim akcentom na profesionalna i moralna načela u radu računovodstvenih profesionalaca,Jasmin Omeragić,ecc i cert.lic.računovođa, autor preko 60 objavljenih stručnih članaka iz oblasti računovodstva

Pitanje postavljeno: 26.07.2022  Podijeli. Vidi pitanje

Pitanje na zakonu: Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o računovodstvu i reviziji u Federaciji Bosne i Hercegovine

Vidi sva pitanja na zakonu

Odgovor:

Slažem se sa vama da se u Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o računovodstvu i reviziji u Federaciji Bosne i Hercegovine uvrste i odredbe neke odredbe koje ste predložili.

To se svakako odnosi i na bolji materijalni položaj, s obzirom na to da su računovodstvene firme opterećeni troškovima kontinuirane obavezne edukacije, troškovima obaveznog članstva u Savezu računovođa, revizora i računovodstvenih radnika FBiH,

Vrijednost pojedinačnog boda se može dogovoriti, usaglasiti, ili naložiti podzakonskim aktom. Stupanjem na snagu novog Zakona o računovodstvu omogućeno je da se uredi ko, kako i pod kojim uslovima može da vodi poslovne knjige, ali i da se prekine praksa da vrijednost računovodstvenih usluga obaraju nestručne računovođe. Vi možete predložiti i normativni akt, s obzirom na vaše iskustvo, u kojem biste utvrdili svrhu, kriterije i mjerila za vrednovanje rada računovođa koji pružaju računovodstvene usluge i vode poslovne knjige za registritane poreske obveznike.

Sve konkretne prijedloge koje ste naveli, a koji će unaprijediti profesiju podržaćemo, sve dok njime budu zadovoljni oni na koje se vaša djelatnost odnosi, poštujući načela transparentnosti, kooperativnosti, kontrole, lojalne konkurencije, tržišta. Što se cjenovnika tiče, on bi mogao biti utvrđen kao akt koji bi definisalo Udruženje.


Datum odgovora: 22.10.2022

Sva pitanja po zakonima