Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu Federacije Bosne i Hercegovine
2%
98%
Za: 8 Protiv: 323

Da li si za ili protiv ovog prijedloga zakona?

ili Postavi pitanje i diskutuj sa parlamentarcima/kama

Nepoznat
Preuzmite tekst zakona
Detaljnije

Predlagač:
Vlada FBiH
Vrsta procedure: Hitna
Oblast zakona: Socijalna politka
Status: U proceduri

Kao razlog za donošenje ovog Zakona Vlada FBiH ističe činjenicu da odredbe važećeg Zakona o radu koje se primjenjuju u redovnim okolnostima, nije moguće primijeniti na odgovarajući način i u vrijeme proglašenog stanja nesreće.

Nacrtom zakona predviđena je mogućnost organizacije rada izvan prostorija poslodavca, na način da poslodavac odlukom može zaposlene uputiti na rad od kuće, bez obaveza izmjena postojećeg ugovora o radu, kako se to nalaže u redovnim okolnostima.

Nadalje, otvara se mogućnost da poslodavac, za vrijeme trajanja vanrednog stanja, može izvršiti skraćivanje radnog vremena za sve ili pojedine radnike.

U vezi s tim, poslodavac može jednostranom odlukom radnicima kojima je radno vrijeme skraćeno za vrijeme trajanja vanrednih okolnosti, izvršiti umanjenje plaće po osnovu broja radnih sati za koje je radno vrijeme skraćeno, s tim da se plaća može umanjiti najviše do iznosa od 35% od ugovorene plaće radnika i poslodavca.

Također, ako je zbog nastale situacije poslodavcu došlo do pada prihoda od najmanje 35% u odnosu na isti period prethodne godine, poslodavac može izvršiti umanjenje plaće, s tim da plaća umanjena u smislu navedenog ne može biti manja od 75% najniže plaće u Federaciji.

Nadalje, ovim Zakonom omogućena je i preraspodjela radnog vremena na način da poslodavacc odlukom puno i nepuno radno vrijeme može prerasporediti tako da tokom jednog perioda traje duže, a tokom drugog perioda kraće od punog, odnosno nepunog radnog vremena, s tim da prosječno radno vrijeme u toku trajanja preraspodjele ne može biti duže od 72 sata sedmično.

Zakon predviđa da izuzetno, za vrijeme proglašenja stanja prirodne ili druge nesreće, kao i za vrijeme vanrednog stanja, poslodavac može jednostranom odlukom uputiti sve ili dio radnika na korištenje preostalog godišnjeg odmora iz prethodne kalendarske godine, kao i na korištenje godišnjeg odmora iz tekuće godine.

Također, poslodavac može, na osnovu zahtjeva radnika ili jednostranom odlukom, uputiti radnika na plaćeno i neplaćeno odsustvo u trajanju od najduže 20 radnih dana u toku jedne kalendarske godine.                               

Novina u odnosu na važeći Zakon o radu, jeste i uvođenje instituta „Upućivanje radnika na čekanje posla“ kojim se reguliše pravo poslodavca da za vrijeme proglašenog stanja prirodne ili druge nesreće, kao i za vrijeme vanrednog stanja u FBiH, a kojem je zabranjen rad odlukom nadležnog organa ili kod kojeg je usljed navedenog stanja došlo do pada prihoda od 35% u odnosu na isti period u prethodnoj godini, može jednostranom odlukom uputiti radnika na čekanje posla, u najdužem trajanju od tri mjeseca. Za to vrijeme predviđeno je da radnik ima pravo na naknadu plaće koju odredi poslodavac, a koja ne može biti manja od najniže plaće u FBiH.

Ukoliko radnik ne bude pozvan na rad nakon isteka pomenutog roka, radniku prestaje radni odnos uz pravo na otpremninu.

Osim toga, ovom odredbom predviđeno je da se čekanje posla  iz ovog člana smatra odsustvom iz člana 23.ovog zakona, a kojom su utvrđena odsustva sa rada koja se ne smatraju prekidom ugovora o radu u smislu uslova za prerastanje ugovora o radu na određeno vrjeme u ugovor o radu na neodređeno vrijeme.

IZDVOJENO

Smanjenje plaća

- Ako je zbog nastale situacije poslodavcu došlo do pada prihoda od najmanje 35% u odnosu na isti period prethodne godine, poslodavac može izvršiti umanjenje plaće, s tim da plaća umanjena u smislu navedenog ne može biti manja od 75% najniže plaće u Federaciji.

- Poslodavac može jednostranom odlukom radnicima kojima je radno vrijeme skraćeno za vrijeme trajanja vanrednih okolnosti, izvršiti umanjenje plaće po osnovu broja radnih sati za koje je radno vrijeme skraćeno, s tim da se plaća može umanjiti najviše do iznosa od 35% od ugovorene plaće radnika i poslodavca.

Godišnji odmori

Poslodavac može jednostranom odlukom uputiti sve ili dio radnika na korištenje preostalog godišnjeg odmora iz prethodne kalendarske godine, kao i na korištenje godišnjeg odmora iz tekuće godine.

Plaćeno i neplaćeno odustvo

Poslodavac može, na osnovu zahtjeva radnika ili jednostranom odlukom, uputiti radnika na plaćeno i neplaćeno odsustvo u trajanju od najduže 20 radnih dana u toku jedne kalendarske godine.

Preraspodjela radnog vremena

Poslodavac može puno i nepuno radno vrijeme može prerasporediti tako da tokom jednog perioda traje duže, a tokom drugog perioda kraće od punog, odnosno nepunog radnog vremena, s tim da prosječno radno vrijeme u toku trajanja preraspodjele ne može biti duže od 72 sata sedmično.

Vlada Federacije BiH usvojila je, na sjednici održanoj 14. maja ove godine, nove izmjene Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu koji se razlikuje od prvobitno ponuđenog dokumenta na koji su mnogi dali negativno mišljenje. Prema novim izmjenama, radnici ne mogu biti poslani na godišnji odmor jednostranom odlukom poslodavca, a plaća tokom stanja nesreće može biti umanjena, ali ne za 75 posto kako je prvobitno bilo predloženo, već ne smije biti manja od najniže plate u FBiH.

U Članu 3. navedeno je kako se radno vrijeme može preraspodijeliti tako da tokom jednog perioda traje duže, a tokom drugog kraće, ali da ne može biit duže od 72 sata sedmično, te se dodaje da se ovo odnosi na poslodavce i firme koje su od posebnog interesa za FBiH.

Kada je riječ o Članu 4, gdje se poslodavcu daje mogućnost da pošlaje sve ili dio radnika na korištenje godišnjeg odmora iz prethodne il itekuće godine tokom trajanja stanja prirodne nesreće, dodaje se da poslodovac to ne može učiniti bez prethodne konsultacije s vijećem uposlenika i sindikatom.

U Članu 5. koji se odnosi na plaćeno odsustvo, broj dana sa 20 povećan je na 40 tokom jedne kalendarske godine, a u Članu 6. koji se odnosi na neplaćeno odsustvo izmijeneno je to da više poslodavac ne može sam da ga pošalje već isključivo na zahtjev radnika u trajanju najduže 30 dana tokom jedne godine.

Prema Članu 7. poslodavac kojem je zbog zabrane rada pao prihod najmanje 20 posto (ranije bilo 35 posto) može dati prestanak obaveze rada u najdužem trajanju od 90 dana od dana donošenja odluke, a izbrisana je stavka u kojoj se navodilo da, ukoliko radnik na čekanju ne bude pozvan u radni odnos nakon ukidanja stanja prirodne ili druge nesreće, prestaje mu radni odnos uz pravo na otpremninu.

U Članu 8. navodi se kako umanjenje plate ne može biti manje od najniže plate u FBiH, za razliku od ranijeg prijedloga u kojem se navodilo da poslodavac može smanjiti platu do 75 posto tokom stanja prirodne ili druge nesreće.

Dodat je jedan član u kojem se omogućava poslodavcu kojem je zabranjen rad tokom vanrednog stanja i kojem je došlo do pada prihoda od najamnje 20 posto, a koji upošljava više od 30 radnika, može otkazati ugovore o radnu više od pet radnika, ali uz prethodne konsultacije s vijećem uposlenika i sindikatom.

Dodan je i član u kojem se navodi da će se ovaj zakon primjenjivati za vrijeme proglašenog stanja prirodne ili druge nesreće, kao i za vrijeme vanrednog stanja u Federaciji, te najdalje još 60 dana, od dana kada nadležne institucije donesu odluku o prestanku proglašenog stanja prirodne ili druge nesreće, odnosno vanrednog stanja u Federaciji.

Upućivanje radnika na čekanje posla

Poslodavac kojem je zabranjen rad odlukom nadležnog organa ili kod kojeg je usljed vanrednog stanja došlo do pada prihoda od 35% u odnosu na isti period u prethodnoj godini, može jednostranom odlukom uputiti radnika na čekanje posla, u najdužem trajanju od tri mjeseca.

Prestanak radnog odnosa nakon perioda „na čekanju posla“

Ukoliko radnik ne bude pozvan na rad nakon istoka roka od tri mjeseca na čekanju posla, radniku prestaje radni odnos uz pravo na otpremninu.

Najvažnije teme vezane uz ovaj zakon
  • Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu Federacije Bosne i Hercegovine

    Da li smatrate da se odredbama ovog zakona radnici stavljaju u nepovoljniji položaj u odnosu na poslodavca?

    4%
    96%
    Za: 3 Protiv: 75 Detaljnije

    Ovo je jedna od najvažnijih tema
    u ovom zakonu.

    pokaži svoje mišljenje i uključi se u raspravu!


  • Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu Federacije Bosne i Hercegovine

    Da li smatrate da na ovaj način definisani intitut „upućivanja radnika na čekanje posla” otvara mogućnost za zloupotrebe radnika od strane poslodavaca?

    10%
    90%
    Za: 8 Protiv: 73 Detaljnije

    Ovo je jedna od najvažnijih tema
    u ovom zakonu.

    pokaži svoje mišljenje i uključi se u raspravu!


  • Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu Federacije Bosne i Hercegovine

    Mislite li da se prosječno radno vrijeme u sedmici prilikom preraspodjele radnog vremena može definisati na predloženi način (u prosjeku do 72 sata sedmično), obzirom na to da odredbe Zakona o radu propisuju da preraspodjela radnog vremena mora biti izvršena do maksimuma od 72 sata sedmično? Da li se predloženom odredbom otvara mogućnost poslodavcu da odredi više sati rada od maksimuma predviđenog zakonom?

    4%
    96%
    Za: 3 Protiv: 68 Detaljnije

    Ovo je jedna od najvažnijih tema
    u ovom zakonu.

    pokaži svoje mišljenje i uključi se u raspravu!


Pitaj parlamentarce
Mirsad Zaimović
SDA
Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta FBiH
Mladen Bošković
HDZ BiH
Potpredsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta FBiH
Odgovori parlamentaraca
Statistika
Ukupno pitanja na zakonu: 0

Sa 26 odgovora najaktivniji parlamentarac u ovom parlamentu:
Irfan Čengić

Nema zakona sa pitanjima u istoj oblasti.