Prema predlagaču, analizom stanja u oblasti registracije poslovnih subjekata u FBiH došlo se do saznanja da postojeći sistem ima niz nedostataka koji se manifestuju u dugotrajnosti i složenosti postupka registracije poslovnih subjekata do otpočinjanja rada. U cilju otklanjanja postojećih barijera u otpočinjanju rada poslovnih subjekata, Vlada FBiH je identifikovala osnovne ciljeve u ovoj oblasti, a oni se odnose na pojednostavljenje procedure registracije poslovnih subjekata, samim tim pojeftinjenje procedure, a kroz uspostavu jedinstvenog informacionog sistema registracije poslovnih subjekata, tzv. JIB, odnosno sistema elektronske registracije poslovnih subjekta.
Odredbama ovog zakona mijenjaju se odredbe koje se odnose na javnost registra, tako da svako može, bez dokazivanja pravnog interesa, izvršiti uvid u podatke upisane u glavnoj knjizi registra i javne podatke iz zbirke isprava registra, osim isprava za koje je zakonom isključena primjena principa javnosti registra, te zahtijevati da mu se izda izvod, odnosno prepis javnih podataka iz glavne knjige registra. Također, ovim zakonom se detaljno propisuje predmet registracije i šta se to sve upisuje u registar.
Nadalje, Prijedlogom zakona jasno se precizira da su predsjednik registracionog suda i nadležna služba Vlade FBiH, u kojoj je smješten sistem registra, dužni provoditi mjere osiguranja i zaštite pohranjivanja podataka, kao i mjere održavanja i provjere ispravnosti rada elektronskog sistema te da se za osiguranje neophodnih kadrovskih, tehničkih i organizacijskih uslova funkcionisanja sistema registra, kao i za tačno i ažurno pohranjivanje podataka u jedinstvenu bazu te uredno provođenje mjera sigurnosti, brine predsjednik suda. Također, propisuje se da svako slanje podataka elektronskim putem van zaštićene mreže sudova, koja za posljedicu ima upis podataka u jedinstvenu bazu sudskog registra, mora biti kriptirana i zaštićena.
Prijedlogom zakona precizno je propisano kako se vodi glavna knjiga registra te da je glavna knjiga registra u elektronskom obliku dostupna svim registarskim sudovima u BiH i da je nadležni registarski sud dužan osigurati da konačan upis u glavnu knjigu registra bude trenutno dostupan svim registarskim sudovima na teritoriji BiH. Dalje je propisano da se glavna knjiga registra u elektronskom obliku vodi putem jedinstvenog informacionog sistema.
Članom 7. Prijedloga dodaje se novi, član 10 a), koji prati uspostavu elektronskog sistema registracije i propisuje uvođenje internet-stranice sudskog registra, takozvanu elektronsku oglasnu tablu na kojoj će se objavljivati sve odluke suda vezane za poslovne subjekte i način pristupanja internet-stranici. Internet-stranica sudskog registra je dio sistema registra putem koje je omogućeno pretraživanje i uvid u javne podatke iz glavne knjige, kao i javno objavljene podatke o sadržaju provedenih upisa u registar, odnosno javno objavljene odluke za koje je zakonom ili odlukama registarskog suda određeno da će se objaviti na način na koji se objavljuju upisi u sudski registar.
Nadalje, Prijedlogom zakona propisuje se jasna procedura za pokretanje postupka registracije te se precizira da se postupak u registar pokreće prijavom u štampanom obliku ili elektronskom prijavom. Također, preciziraju se odredbe koje se odnose na obrazac za prijave na način da se propisuje njen sadržaj koji uključuje i opredjeljenje za pretežnu djelatnost poslovnog subjekta, kao i potrebnu dokumentaciju za upis.
Prijedlogom se proširuje tekst važećeg zakona koji propisuje postupak elektronske registracije. Naime, predmetnim odredbama detaljno se propisuje način podnošenja elektronske prijave na elektronskom obrascu, način provjere identiteta podnosioca prijave u skladu sa propisima kojima se uređuje elektronski potpis i elektronski dokument. Također se propisuje da u postupku elektronske registracije nadležni registarski sud donosi odluke elektronski potpisane od registarskog sudije i ovjerene elektronskim pečatom registarskog suda, koje se u formi elektronskog dokumenta, kao i druge isprave potrebne za obavljanje djelatnosti subjekta upisa, dostavljaju podnosiocu prijave, te da svi dokumenti izdati od nadležnog registarskog suda u postupku elektronske registracije imaju svojstvo javne isprave i ne može im se osporiti pravna punovažnost zbog činjenice da su izdati u formi elektronskog dokumenta. Prijava za registraciju u elektronskom obliku dostavlja se odmah po njenom prijemu poreznom organu, Federalnom zavodu za statistiku i, prema potrebi, carinskom organu.
Članom 18. Prijedloga zakona mijenja se važeći član 76. u pravcu elektronskog povezivanja sistema i dostupnosti odluka suda u elektronskom obliku. Jasno je precizirano kome se odluke suda moraju dostaviti, pa je, pored do sada označenih institucija, propisano da se rješenje o osnivanju i statusnim promjenama mora dostaviti i Finansijsko-informatičkoj agenciji, a nadležnim općinskim i kantonalnim organima, uz rješenje, mora se dostaviti i izjava iz člana 6. Zakona o privrednim društvima. Nakon uspostave sistema elektronske komunikacije, ove sudske odluke bit će automatski dostupne svim pobrojanim institucijama, čime se znatno skraćuje postupak registracije.
Prijedlog zakona propisuje da, ukoliko nadležni registarski sud utvrdi da nisu ispunjeni svi formalni i materijalni uslovi za upis u sudski registar, pozvat će predlagača da u roku od tri dana otkloni navedene nedostatke, a ukoliko predlagač ne postupi u navedenom roku, donijet će rješenje o odbacivanju prijave.