Precizirano je da je osnovica za utvrđivanje visine naknada iz ovog zakona najniža plata u FBiH utvrđena u skladu sa odredbama Zakona o radu. Ovo je predloženo imajući u vidu da izračun prosječne neto plate u FBiH ostvarene u prethodnoj kalendarskoj godini ne uzima u obzir pojedine ključne ekonomske parametre. S ovim je usklađen i amandman po kojem ukupni mjesečni prihodi po članu zajedničkog domaćinstva ne prelaze 40 posto najniže plate. Prema procjenama, ovim će zakonom dječiji doplatak biti osiguran za oko 80.000 djece u FBiH, a godišnje će se u budžetu FBiH osiguravati oko 100 miliona KM.

Utvrđen je i amandman da visina dječijeg dodatka iznosi 19% najniže plate u FBiH utvrđene u skladu s odredbama Zakona o radu. Na ovaj način utvrđen je i znatno viši dječiji dodatak koji, umjesto dosadašnjih 59,76 KM, raste na 103,17 KM, što je 19% najniže plate.

Jednim od amandmana je precizirana definicija zajedničkog domaćinstva. Cilj je pospješivanje postupka dokazivanja i suzbijanja potencijalnih zloupotreba, jer se dokazivanje oslanja gotovo isključivo na kućne liste koje, u formi izjave, sačinjavaju sami podnositelji zahtjeva, te ih ovjeravaju u općinskim organima uprave bez ikakve druge provjere i potvrde podataka.

Pravo na novčanu pomoć nezaposlenoj porodilji može ostvariti korisnik ukoliko je prijavljen na evidenciji nadležne službe za zapošljavanje ili se nalazi na redovnom školovanju, odnosno ukoliko se na evidenciji Porezne uprave ne vodi kao zaposlena osoba. Na ovaj se način ukida prihodovni census pri ostvarivanju prava na novčanu pomoć nezaposlenim porodiljama, čime se znatno povećava obuhvat korisnika ovoga prava s prijašnjih 2.100 na više od 9.000. Tako se u jednak pravni položaj dovode sve nezaposlene porodilje, bez obzira na njihov ekonomski status, što predstavlja određeni vid pronatalitetne politike. Ova pomoć iznosi 55% najniže plate u FBiH, što trenutno iznosi 298,65 KM.

Dodata je nova odredba koja obezbjeđuje dosljedno i sveobuhvatno praćenje cjelokupnog stanja u socijalnoj i dječjoj zaštiti, čime je omogućeno stručno sagledavanje učinaka koje zakonima utvrđena prava i mjere imaju u pogledu poboljšanja socio-ekonomskog statusa korisnika, odnosno njihove adekvatnosti u zadovoljavanju socijalnih potreba pojedinaca i grupa te sposobnosti sistema da odgovori na evidentirane potrebe.

Uvažavajući činjenicu da usvajanje ovoga zakona kao federalnog propisa podrazumijeva potrebu usklađivanja kantonalnih propisa s njegovim odredbama s ciljem osiguranja provedbe jedinstvene politike na području čitave FBiH, kao i da usklađivanja ne zahtijevaju korjenite zahvate u postojeće kantonalne zakone, ocijenjeno je da je rok od tri, umjesto ranije predloženih 12 mjeseci, sasvim dovoljan za njihovo realizovanje.

Utvrđen je i amandman po kojem će federalni ministar rada i socijalne politike u roku od tri mjeseca od stupanja Zakona na snagu donijeti provedbeni akt kojim će propisati obrazac za podnošenje zahtjeva i potrebnu dokumentaciju za ostvarivanje prava na dječji dodatak. Ovim će biti obezbijeđeno jednoobrazno postupanje na području čitave FBiH pri utvrđivanju ispunjenosti uslova za ostvarivanje prava na dječji dodatak.

Danom početka primjene ovoga zakona prestaje primjena odredbi iz članova od 87. do 96. Zakona o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodica s djecom i člana 53. Zakona o hraniteljstvu u FBiH.

Delegat Aner Žuljević uložio je 12 amandmana na ovaj prijedlog, dok su Klub zastupnika DF-a u Predstavničkom domu i delegati DF-a u Domu naroda podnijeli dva amandmana, a koje Vlada FBiH nije usvojila i za čije odbijanje predlagači nisu tražili obrazloženje. Vlada FBiH se nije izjasnila o deset amandmana koje je uložio delegat Rasim Pajić, jer nisu dostavljeni u propisanoj formi. 

Sve uložene i utvrđene amandmane možete preuzeti klikom na opciju Preuzmite tekst zakona.

Fotografija: bif.rs