Predloženim rješenjima ne mijenja se postojeći koncept notarijata (zadržana je postojeća organizacija i nadležnosti notara), ali se predlaže da se za područje svake jedinice lokalne samouprave odredi jedno službeno sjedište notara. Također, ukoliko nakon sprovedenog konkursa u određenom sjedištu nije moguće izvršiti imenovanje ni jednog notara, ovaj nacrt utvrđuje da se sjedište privremeno dodjeljuje drugom službenom sjedištu - uz obavezu Ministarstva pravde RS-a da svakih šest mjeseci raspisuje konkurs za službeno sjedište u kojem nije izvršeno imenovanje. 

U odnosu na važeći Zakon izmijenjene su odredbe koje se tiču službenih sjedišta notara, kriterija za izbor notara, postupak izbora notarskih pomoćnika, ovlaštenja notarskih pomoćnika, pravila o poslovanju notara, pravne sigurnosti građana kod sačinjavanja notarskih isprava te postupak disciplinske odgovornosti notara. Nadalje, starosna granica za prestanak službe notara pomjerena je sa 65 na 67 godina. Novinu predstavljaju i odredbe prema kojima Notarska komora RS-a sprovodi postupak za izbor pomoćnika notara, kao i odredba kojom se propisuje da pomoćnici notara obavljaju sve poslove u ime i za račun notara, osim sačinjavanja notarski obrađene isprave i sprovođenja ostavinskog postupka. Nacrtom je utvrđena i nova obaveza notara da, po službenoj dužnosti i na teret stranke, odmah nakon zaključenja pravnog posla čiji je predmet prenos ili sticanje vlasništva ili drugih stvarnih prava na nepokretnostima, podnese zahtjev za upis, odnosno sprovođenje tog posla u javnim evidencijama. Konačno, pored postojećeg nadzora nad radom notara (koji vrši Ministarstvo pravde RS), uvodi se i nadzor koji vrši Notarska komora RS-a, te se propisuju ovlaštenja koje Komora ima u vršenju ovog nadzora. 

Glava I daje osnovne odredbe. Tu je propisan predmet zakona, kao i to da je služba notara javna služba koju notari obavljaju kao isključivo i stalno zanimanje. Ova glava također propisuje dokaznu snaga notarskih isprava, te pravno dejstvo notarskih isprava izdatih u inostranstvu.

Glava II uređuje organizaciju notarske službe i prava i dužnosti notara. Odredbama u ovoj glavi uređuje se, između ostalog, sljedeće: službeno sjedište notara i broj notara, uslovi za obavljanje službe notara, javni konkurs i komisija za izbor notara, sukob interesa, prethodni postupak i kriteriji izbora, rješenje o izboru notara, uslovi za početak rada kancelarije, razrješenje i prestanak službe notara, te gubljenje prava na upotrebu službenog naziva. Također, Glava II reguliše pitanje vršioca dužnosti notara, zamjenika notara, pomoćnika notara, ali i mogućnosti odbijanja obavljanja službene radnje, pitanje odgovornosti za štetu i osiguranja od odgovornosti.

U Glavi III utvrđuju se nadležnosti notara, te je posebna pažnja posvećena pravnoj sigurnosti. Čl. 53. propisuje da je notar nadležan preduzimati notarsku obradu isprava, izdavanje potvrda, kao i ovjeravanje potpisa, rukoznaka i prepisa. U ovoj glavi propisano je i koje ostale poslove notar može obavljati.

Glava IV uređuje pitanje obaveze notarske obrade isprava i notarskih potvrda.

Glava V daje pravila postupka o načinu poslovanja notara. U tom smislu regulisan je, između ostalog, sadržaj originala notarski obrađene isprave, način pisanja originala, te izmjene, dopune i ispravke greške. Nadalje, utvrđeno je da su notarski obrađene isprave izvršne isprave ukoliko su sačinjene u propisanoj formi i ako su sačinjene o nekom pravu potraživanja koje ima za predmet plaćanje određene sume novca ili davanje određene količine drugih zamjenjivih stvari ili vrijednosnih papira, a dužnik je u ispravi pristao na izvršenje bez odgađanja. Glava V također utvrđuje postupak sačinjavanja i izdavanja notarskih isprava i propise o sudskom postupku.

Glava VI odnosi se na poslovne knjige notara. 

Glava VII daje pravila u vezi sa čuvanjem isprava i spisa.

U Glavi VIII regulisana je disciplinska odgovornost notara.

Glava IX reguliše nagradu za rad i nadoknadu troškova.

Glava X utvrđuje uslove, naknadu i druga pravila u vezi sa polaganjem notarskog ispita.

Glava XI reguliše pravila u vezi sa Notarskom komorom RS, dok je nadzor nad radom ove Komore regulisan u Glavi XII.

Konačno, Glava XIII daje prelazne i završne odredbe. Tu su utvrđene i obaveze Vlade, Ministarstva pravde i Notarske komore RS u prelaznom periodu.

Na samom kraju nacrta dato je njegovo obrazloženje.