Ovaj zakonski prijedlog, u kontekstu sprovođenja odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, reguliše izmjene i dopune odredbi koje se odnose na imunitet svjedoku koji koristi pravo da ne odgovara na pojedina pitanja, odredbi koje se odnose na okončanje istrage i koje se odnose na podizanje optužnice. 

Osim navedenog, zakonski prijedlog ovih izmjena i dopuna je u funciji poboljšanja procesnog položaja oštećenog u krivičnom postupku u cilju efikasnije zaštite njegovih prava, što uključuje i pravo oštećenog da preuzme krivično gonjenje ako tužilac odustane od optužnice nakon njenog potvrđivanja. Detaljno je definisan pojam oštećenog kao tužioca i procedura kada oštećeni kao tužilac može da podnese prijedlog za preuzimanje krivičnog gonjenja, izvršeno je ograničenje principa legaliteta krivičnog gonjenja, definisana je procesna uloga oštećenog, određen je obim prava oštećenog i obim prava oštećenog kao tužioca.

Tako je propisana i obaveza tužioca da istovremeno sa donošenjem naredbe o sprovođenju istrage obavijesti oštećenog o pokretanju istrage i pouči ga o njegovim pravima (da podnese prijedlog i dokaze za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva i da predloži privremene mjere za njegovo obezbjeđenje, da ukaže na činjenice i da predlaže dokaze koji su od važnosti za predmet dokazivanja, da angažuje punomoćnika iz reda advokata, te da razmatra spise i razgleda predmete koji služe kao dokaz). Osim toga, stavom (5) regulisano je da oštećeni pritužbu podnosi glavnom okružnom, nakon što zaprimi obavještenje o nesprovođenju istrage i razlozima za to, na čije rješenje je opet dozvoljen prigovor glavnom republičkom tužiocu. 

Nacrtom zakona predložene su i izmjene procesnih odredbi koje su, prema predlagaču, u funkciji većeg standarda zaštite prava osumnjičenih, odnosno optuženih lica, i prava oštećenih. Tako je smanjena funkcionalna nadležnost sudije pojedinca na način da je sada propisano da u prvom stepenu sudovi sude u vijećima sastavljenim od troje sudija, a za krivična djela za koja je propisana kao glavna kazna novčana kazna ili kazna zatvora do pet godina (umjesto ranijih 10 godina) u prvom stepenu sudi sudija pojedinac, prenesena je nadležnost za podnošenje zahtjeva za zaštitu zakonitosti sa okružnog na republičkog tužioca, skraćena dužina trajanja pritvora u istrazi, osiguran je dodatni stepen zaštite interesa djeteta kao neposredno oštećenog/žrtve, krivičnog djela i oštećenog u seksualnim deliktima kroz način ispitivanja. 

Izmjene koje bi trebale obezbijediti efikasniji krivični postupak se, između ostalih, odnose na to da je izuzetak od neposrednog izvođenja dokaza proširen i na čitanje iskaza svjedoka koji bez zakonskih razloga neće da daju iskaz na glavnom pretresu, nadležnost za odlučivanje o izuzeću sudije prenesena sa opšte sjednice na predsjednika suda, a o izuzeću tužilaca sa kolegijuma tužilaštva na glavnog tužioca, uvedena je naredba za kreiranje forenzičke kopije kao dokazno sredstvo, proširen je pojam „prikriveni istražitelj“ na lica koja imaju policijska ovlaštenja unutar policijskih organa drugih država, produženo je ukupno trajanje nekih posebnih istražnih radnji sa tri na šest mjeseci, vrijeme policijskog zadržavanja lica lišenog slobode zbog sumnje da je počinilo krivično djelo za koje se može izreći kazna doživotnog zatvora povećano sa 24 na 48 časova. Kazna dugotrajnog zatvora je zamijenjena kaznom doživotnog zatvora i brisana je sudska opomena kao krivična sankcija. 

Zatim, izvršena je izmjena odredbe koja reguliše posebna pravila o dokazima u slučaju seksualnih delikata. Tom odredbom propisano je da oštećenog krivičnim djelom nije dopušteno ispitivati o njegovom seksualnom životu prije izvršenog krivičnog djela koje je predmet postupka, te da nijedan dokaz koji se iznosi da bi pokazao ranije seksualno iskustvo, ponašanje ili seksualnu orijentaciju oštećenog neće biti prihvatljiv. Ovim izmjenama se ta zabrana u slučaju seksualnih delikata proširuje i na seksualno iskustvo oštećenog i poslije izvršenog krivičnog djela, a sve da bi se onemogućio pokušaj da se lice oštećeno krivičnim djelom izvođenjem dokaza o seksualnom ponašanju prije i poslije izvršenja krivičnog djela, prikaže kao promiskuitetno i odgovorno za ono što joj se desilo.

Pored navedenih, izvršene su i druge izmjene koje su inspirisane namjerom da se unaprijede postojeća zakonska rješenja u segmentu prava na odbranu, kao što su postavljanje branioca po službenoj dužnosti na način da predsjednik suda postavlja branioca po službenoj dužnosti po redoslijedu sa liste advokata koju sudu dostavlja Advokatska komora RS-a, zatim da se određenije i kvalitetnije uredi pitanje dužine trajanja pritvora nakon izricanja prvostepene presude, zatim pitanje bitne povrede odredbi krivičnog postupka u vidu manjkavosti razloga o obrazloženju, te pitanje dobrovoljne predaje predmeta.