Šemsudin Mehmedović, jedan od osnivača Stranke demokratske akcije (SDA), rođen je 1961. godine u Lepenici pored Tešnja. Diplomirao je na Mašinskom fakultetu u Banjoj Luci 1983. godine, a potom se zapošljava u preduzeću Unico filter Tešanj, gdje radi do 1991. godine.
Tokom rata bio je načelnik Policijske stanice Tešanj i načelnik Centra službe bezbjednosti Doboj sa sjedištem u Tešnju. Nakon rata postaje ministar unutrašnjih poslova Zeničko-dobojskog kantona. Na ovoj funkciji ostao je do 1998. godine, kada je imenovan za ministra prometa i komunikacija u kantonalnoj vladi. Od 1996. godine bio je i zastupnik u Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine, a 2006. godine izabran je za zastupnika u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH (PSBiH). Četiri godine kasnije ponovo je izabran u isti parlament.
Mehmedović je u oktobru 2018. godine po četvrti put izabran za poslanika Predstavničkog doma PSBiH.
Pitanje: Poštovani, ja sam učenica trećeg razreda Prve gimnazije u Zenici. Trenutno se na projektu Građanin bavimo problematikom transplatacije organa u Bosni i Hercegovini. U nastvaku ću Vam predočiti pojašnjenje tog problema i naše prijedloge za rješenje istog. Zanima nas da li biste Vi podržali ovakav prijedlog zakona?Transplantacija organa u FBiH nije nepoznanica, ali ovaj proces u praksi suočen je sa mnogim izazovima. Neki od tih izazova su: nedostatak donora, zakonske regulative i nemogućnost evidentiranja donora. Mali broj donora je posljedica nekoliko faktora: građani nisu dovoljno informirani, rijetko se pokreću kampanje, a prema postojećem zakonu u konačnici porodica igra odlučujuću ulogu u odluci o doniranju organa od moždano preminulih članova porodice. Politika našeg razreda, rješenje ovog problema, vidi u OPT-IN modelu, koji već postoji u zakonima i praksi razvijenih zemalja. Zakon o transplantaciji organa i tkiva u svrhu liječenja FBiH bi trebalo izmijeniti i dopuniti kako bi se prilagodio OPT-IN modelu. OPT-IN model, transplantacija organa, podrazumijeva sistem u kojem osobe donose odluku da pristaju na donaciju organa nakon smrti, a da bi se njihova odluka provela, moraju se registrirati kao donatori. U ovom modelu ljudi imaju mogućnost da odluče žele li donirati svoje organe ili ne, i taj izbor treba biti regulisan zakonom, formalnim dokumentom ili registrom. Da bi se OPT-IN model regulisao zakonom u FBiH, potrebno je donijeti novi ili izmijeniti postojeći Zakon o transplantaciji organa i tkiva u svrhu liječenja FBiH koji bi podrazumijevao sljedeće: 1. Pristanak za donaciju putem registara donatora;2. Proces registracije online ili u medicinskim ustanovama; 3. Informiranje građana-zakonom obavezati vlasti i zdravstvene ustanove da pruže jasnu informaciju o transplantaciji organa;4. Odbijanje donacije-mogućnost odustajanja;5. Podsticanje i motivacija za doniranje npr. poreske olakšice ili druge koristi, kao što već postoji za dobrovoljne davaoce krvi.Institucije vlasti koje su nadležne za ovu mjeru javne politike su Ministarstvo zdravstva FBiH i Parlamentarna skupština FBiH. Ministarstvo zdravsta bi trebalo u saradnji sa kantonalnim ministarstvima, udruženjima i nevladinim organizacijama koje se bave ovim problemom pripremiti prijedlog ZAKONA, izmjene dopune zakona i uputiti ih u parlamentarnu proceduru na usvajanje.S poštovanjem!Lamija Eminović
Odgovor:
Postovana
Bilo je nekoliko pokusaja da se intervenise na Zakon o donorskoj mrezi, u entitetskim parlamentima, ali je bio nnedostatak glasova da se to usvoji.
Parlament BiH nema nadleznosti u ovoj oblasti ali svakako podrzavam da se ovo pitanje uredi slicno kao u Hrvatskoj ili Španiji, te stoga budite uporni i podignite svijest građana o ovom pitanju.
Hvala sto ste drustveno aktivni.
Pozz
Semsudin
Pitanje: Poštovanje,Postavljam Vam pitanje ispred učenika Prve gimnazije u Zenici. Radimo projekt građanin na temu Transplantacije organa i zanima nas Vaše mišljenje o sljedećem prijedlogu.Transplantacija organa u FBiH nije nepoznanica, ali ovaj proces u praksi suočen je sa mnogim izazovima. Neki od tih izazova su: nedostatak donora, zakonske regulative i nemogućnost evidentiranja donora. Mali broj donora je posljedica nekoliko faktora: građani nisu dovoljno informirani, rijetko se pokreću kampanje, a prema postojećem zakonu (član 30a, zakon o transplantacijama organa i tkiva) u konačnici porodica igra odlučujuću ulogu u odluci o doniranju organa od moždano preminulih članova porodice. Politika našeg razreda, rješenje ovog problema, vidi u OPT-IN modelu, koji već postoji u zakonima i praksi razvijenih zemalja. Zakon o transplantaciji organa i tkiva u svrhu liječenja FBiH bi trebalo izmijeniti i dopuniti kako bi se prilagodio OPT-IN modelu. OPT-IN model, transplantacija organa, podrazumijeva sistem u kojem osobe donose odluku da pristaju na donaciju organa nakon smrti, a da bi se njihova odluka provela, moraju se registrirati kao donatori i preuzeti svoju donorsku karticu. U ovom modelu ljudi imaju mogućnost da odluče žele li donirati svoje organe ili ne, i taj izbor treba biti regulisan zakonom, formalnim dokumentom ili registrom te fizičkim dokazom (dokumentom) koji će oni imati sa sobom. Da bi se OPT-IN model regulisao zakonom u FBiH, potrebno je donijeti novi ili izmijeniti postojeći Zakon o transplantaciji organa i tkiva u svrhu liječenja FBiH koji bi podrazumijevao sljedeće: 1. Pristanak za donaciju putem registara donatora;2. Proces registracije online ili u medicinskim ustanovama; 3. Informiranje građana-zakonom obavezati vlasti i zdravstvene ustanove da pruže jasnu informaciju o transplantaciji organa;4. Odbijanje donacije-mogućnost odustajanja;5. Podsticanje i motivacija za doniranje npr. poreske olakšice ili druge koristi, kao što već postoji za dobrovoljne davaoce krvi.Institucije vlasti koje su nadležne za ovu mjeru javne politike su Ministarstvo zdravstva FBiH i Parlamentarna skupština FBiH. Ministarstvo zdravsta bi trebalo u saradnji sa kantonalnim ministarstvima, udruženjima i nevladinim organizacijama koje se bave ovim problemom pripremiti prijedlog ZAKONA, izmjene dopune zakona i uputiti ih u parlamentarnu proceduru na usvajanje.Da li biste Vi podržali ovakvu vrstu izmjene i dopune zakona? Molimo Vas da obrazložiti Vaš odgovor. Hvala Vam! Puno poštovanja, Henna Mujić
Odgovor:
Postovana
Bilo je nekoliko pokusaja da se intervenise na Zakon o donorskoj mrezi, u entitetskim parlamentima, ali je bio nnedostatak glasova da se to usvoji.
Parlament BiH nema nadleznosti u ovoj oblasti ali svakako podrzavam da se ovo pitanje uredi slicno kao u Hrvatskoj ili Španiji, te stoga budite uporni i podignite svijest građana o ovom pitanju.
Hvala sto ste drustveno aktivni.
Pozz
Semsudin
Pitanje: Poštovanje imam pitanje u vezi sa prinadležnostima civilnih lica u OS BiH i nemaju pravo na odvojeni život i stanarinu,primaju vikend prevoz i ništa više zbog toga što su udaljeni sa mjestom stanovanja više od 80km i nemaju pravo na dnevni prevoz. To pitanje je trebalo da se riješi podzakonskim aktima,ali od tada je prošlo 14 godina.Molio bih vas da se pozabaviti ovim pitanjem,jer to je čista diskriminacija UNAPRIJED SE ZAHVALJUJEM HVALA
Odgovor:
POSTOVANI,
Hvala na postavljenom pitanju, i svakako je ta anomalija u zaonodavstvu prisutna, a potencirao sam na istoj kada je bila rasprava o primanjima nosioca pravosudnih funkcija kojima je svima dato to pravo, a po presudi Ustavnog suda BiH.
Nazalost nema sluha kod onih koji donose odluke, te vam stoga predlazem da se organizirate i podnesete apelaciju Ustavnom sudu, jer se radi o ociglednoj diskriminaciji. Uzmite primjer iz pravosudja te iskoristite svoje pravo direktno ili indirektno a prema pravilima suda.
Hvala
Pitanje: Gospodine Mehmedovicu,moliv vas ako imate neka saznanja o produzenju staroane granice kod vojnika da nam kazete ,jer stalno se prica o tome a nista se ne usvaja. Hvala
Pitanje: Postovani.Kako saznajemo tacka koja je trebala da se nadje na dnevnom redu a vezano je za produzenje starosne granoce kod vojnika je skinuta . Molim vas ako imate kakvo saznanje zasto se to desilo