Aida Baručija rođena je 1976. godine i dolazi iz Zenice. Diplomirala je na Zdravstvenom fakultetu Univerziteta u Zenici te magistrirala na Medicinskom fakultetu u okviru istog univerziteta. Na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, u saradnji s Federalnim ministarstvom zdravstva, završila je sva tri nivoa menadžmenta i stekla zvanje top-menadžera u zdravstvu. Edukaciju za vanjskog ocjenjivača Agencije za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu FBiH (AKAZ) završila je 2017. godine, te je od iste godine angažovana kao vanjski saradnik AKAZ-a.
Zaposlena je u JU Dom zdravlja Zenica, a u okviru svog angažmana radila je u različitim službama ove ustanove. Baručija od 1996. godine radi u Domu zdravlja Zenica, a od 2012. godine zaposlena je kao saradnik za odnose s javnošću.
Bila je članica stranke Nezavisni blok, koju je napustila krajem mandata 2018–2022, kada postaje članica Bosanskohercegovačke inicijative – Fuad Kasumović. Tokom mandata 2018–2022. bila je zastupnica u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.
Pitanje: Postovana gospođo, postujemo Vas kao odgovornog i veoma mudrog politicara i zenu, stoga Vam se obracamo, da li ste u mogucnosti da uticete na produzenje starosne granice za vojnike sa 40 godina starosti na 45 godina ili kao u zemljama okruzenja do 52 godine. Veliki broj iz ove katogorije ostace bez posla ili samovoljno napusta zbog toga. Veliki broj je veoma strucnih ljudi. Molim Vas pokusajte nesto da se uradi po tom pitanju. Hvala Vam.
Odgovor:
Poštovani,
zahvaljujem Vam se na postavljenom pitanju i ukazanom povjerenju.
Problem o kojem govorite regulisan je Zakonom o službi u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br.: 88/05, 53/07, 59/09, 74/10, 42/12, 41/16 i 38/18), u članu 101. (Dužina trajanja profesionalne vojne službe), stav (1), tačka c) koja glasi: “c) vojnici (OR 1-4) 20 godina, ali najduže do 40 godina života, prema potrebama službe i uz ispunjavanje standarda po osnovu psihofizičke sposobnosti.“
Shodno tome, uspostavila sam institucionalnu komunikaciju sa ministrom odbrane Bosne i Hercegovine (Reg broj: 01-50-1-2404/23) kako bismo čim prije pokušali riješiti navedeni problem.
Za dodatna pitanja, stojim na raspolaganju,
Lp Aida Baručija
Pitanje: Poštovanje,Postavljam Vam pitanje ispred učenika Prve gimnazije u Zenici. Radimo projekt građanin na temu Transplantacije organa i zanima nas Vaše mišljenje. Transplantacija organa u FBiH nije nepoznanica, ali ovaj proces u praksi suočen je sa mnogim izazovima. Neki od tih izazova su: nedostatak donora, zakonske regulative i nemogućnost evidentiranja donora. Mali broj donora je posljedica nekoliko faktora: građani nisu dovoljno informirani, rijetko se pokreću kampanje, a prema postojećem zakonu (član 30a, zakon o transplantacijama organa i tkiva) u konačnici porodica igra odlučujuću ulogu u odluci o doniranju organa od moždano preminulih članova porodice. Politika našeg razreda, rješenje ovog problema, vidi u OPT-IN modelu, koji već postoji u zakonima i praksi razvijenih zemalja. Zakon o transplantaciji organa i tkiva u svrhu liječenja FBiH bi trebalo izmijeniti i dopuniti kako bi se prilagodio OPT-IN modelu. OPT-IN model, transplantacija organa, podrazumijeva sistem u kojem osobe donose odluku da pristaju na donaciju organa nakon smrti, a da bi se njihova odluka provela, moraju se registrirati kao donatori i preuzeti svoju donorsku karticu. U ovom modelu ljudi imaju mogućnost da odluče žele li donirati svoje organe ili ne, i taj izbor treba biti regulisan zakonom, formalnim dokumentom ili registrom te fizičkim dokazom (dokumentom) koji će oni imati sa sobom. Da bi se OPT-IN model regulisao zakonom u FBiH, potrebno je donijeti novi ili izmijeniti postojeći Zakon o transplantaciji organa i tkiva u svrhu liječenja FBiH koji bi podrazumijevao sljedeće: 1. Pristanak za donaciju putem registara donatora;2. Proces registracije online ili u medicinskim ustanovama; 3. Informiranje građana-zakonom obavezati vlasti i zdravstvene ustanove da pruže jasnu informaciju o transplantaciji organa;4. Odbijanje donacije-mogućnost odustajanja;5. Podsticanje i motivacija za doniranje npr. poreske olakšice ili druge koristi, kao što već postoji za dobrovoljne davaoce krvi.Institucije vlasti koje su nadležne za ovu mjeru javne politike su Ministarstvo zdravstva FBiH i Parlamentarna skupština FBiH. Ministarstvo zdravsta bi trebalo u saradnji sa kantonalnim ministarstvima, udruženjima i nevladinim organizacijama koje se bave ovim problemom pripremiti prijedlog ZAKONA, izmjene dopune zakona i uputiti ih u parlamentarnu proceduru na usvajanje.Da li biste Vi podržali ovakvu vrstu izmjene i dopune zakona? Molimo Vas da obrazložite svoj odgovor. Hvala Vam. S puno poštovanja, Henna Mujić