Džemal Smajić

94%
Broj pitanja: 32
Broj odgovora: 30
Stranka
SBiH
Parlament
Parlamentarna skupština BiH
Dom parlamenta
Dom naroda
Kratka biografija
Izborna jedinica
Pozicija

Pitanje: Poštovani,najprije hvala što ste za razliku od mnogih drugih zastupnika odvojili vrijeme i odgovorili na pitanje. Nakon što sam pročitao vaš odgovor od 24.03.2026.g. na moje pitanje koje se odnosi na analizu utjecaja predmetne izmjene zakona na borbenu spremnost OS BiH da izvrše svoj ključni zadatak-odbrana suvereniteta, teritorijalnog integriteta i političke nezavisnosti države Bosne i Hercegovine od 20.03.2026.g. cijenim da rađena analiza nije sveobuhvatna i temeljna u smislu da nije cijenila uzajamni odnos razmatranih faktora. Poznato jeste da pojedine članice NATO saveza imaju više starosne granice za vojnike ali mislim da upravo zbog toga mogu prihvatiti taj rizik, Bosna nije, niti je u dugoročnoj perspektivi realno očekivati članstvo iste u najvećem i najjačem vojno-odbrambenom savezu viđenom u historiji čovječanstva. Bez da se pomno razmotre specifičnosti države a u konkretnom slučaju stepen postignute unutrašnje stabilnosti i nastajućih trendova, pristup “kod ‘X’ funkcioniše zašto ne bi i kod nas” je krajnje površan ako ne i naivan. Dalje, iako, posebno gledano okom lica koje nema vojnog iskustva i prilikom izvršenja rutinskih zadataka podrške garnizonu, se čini da je terenski performans podoficira i vojnika sličan, postoje bitne razlike koje ova dva korpusa odvajaju gotovo u potpunosti te se ne smiju zanemariti. Podoficiri su vođe koje posjeduju poseban skup znanja i vještina te čine produžetak lanca komandovanje i kontrole do nivoa tima. Skup znanja i vještina koje treba da posjeduje jedan podoficir za razliku od vojnika je znatno obimniji i različitiji pa samim tim i potrebni resursi za postizanje istog. Podoficir posjeduje znanje koje stiče kroz podoficirsko institucionalno obrazovanje, različite sposobnosti i iskustvo koje stiče kroz operativnu obuku i dugogodišnji rad u jedinicama te je kao takav upravo on (podoficir) element koji osigurava kontinuitet institucionalnog znanja u vojnoj organizaciji.Za razliku od podoficira spektar znanja i vještina koji se zahtjevaju od vojnika je značajno uži i specifičniji tako da i postizanje traženog nivoa obučenosti zahtjeva značajno manje ulaganje resursa između kojih bi posebno izdvojio vrijeme. U daljem tekstu ću navesti nekoliko fizičkih i kognitivnih sposobnosti vojnika ključnih za njegov očekivani performans prema propisanom standardu a koje prirodno slabe sa godinama starosti: Fizičke sposobnosti: Snaga mišića, Izdržljivost, Brzina i agilnost, Fleksibilnost i pokretljivost, Vrijeme reakcije, Refleksi, Vid, Sluh, Oporavak, Otpornost na stres i umor; Kognitivne sposobnosti: Brzina obrade informacija, Kratkoročna memorija, Multitasking.Još jedan element koji očito nije uzet u obzir prilikom poređenja neuporedivog (podoficir-vojnik) jeste zastupljenost istih u ukupnom brojnom stanju. Podoficiri kao ključni nosioci i prenosioci znanja, vještina i iskustva u vojnim formacijama čine oko 30% personala i oni ostaju u službi do 55 godina starosti, produženjem starosne granice za vojnike do 50 godina starosti u vojnim formacijama bi se zastupljenost personala sa prirodno umanjenim sposobnostima za izvršenje zadataka popela na 80%. Držanje brojnog stanja na 'popularnom’ nivou raznim administrativnim radnjama, u koje spada i ova izmjena zakona, ni na koji način ne održava stvarnu borbenu spremnost, naprotiv, ista negativno utječe na dostizanje i održavanje željenog standarda kako obučenosti tako i profesionalizma pripadnika OS BiH. Dizanje starosne granice vojnika suštinski neće smanjiti odliv personala (oni koji vojnu službu vide kao zaposlenje svakako odlaze kada nađu bolje zaposlenje a isti čine jedan značajan procenat onih koji odlaze). Već obučen personal će se zadržati duže u službu ali sa umanjenom sposobnošću izvršenja očekivanih zadataka i opet bez konačno rješenog statusa, i na kraju ali nimalo manje važno, borbena spremnost neće biti očuvana nego nezanemarivo umanjena. Dok je nepoznato kako bi dizanje starosne granice za vojnike pozitivno utjecalo na racionalizaciju upravljanja ljudskim resursima.U cilju rješavanja problema popunjenosti OS BiH mnogo efikasnije učinke bi imalo poduzimanje mjera i radnji koje bi poboljšale uslove života i rada u OS BiH kao i povećanje primanja vojnika, te razvoj i pokretanje programa koji bi omogućili istima bolje pozicioniranje na tržištu rada u civilnom sektoru po završetku službe. Danas popularne i nedovoljno promišljene korektivne mjere nerijetko su, dugoročno gledano, dale nepopularne i loše rezultate bez mogućnosti ispravke istih.Hvala

Pitanje postavljeno: 25.03.2026  Podijeli. Vidi pitanje

Odgovor:

konkretno pitanje je?


Datum odgovora: 30.03.2026

Pitanje: Postovani,Prilikom izrade Izmjene zakona o Sluzbi u OS BiH koja se odnosi na starosnu dob vojnika, da li ste radili sveobuhvatnu analizu utjecaja predmetne izmjene zakona na borbenu spremnost OS BiH da izvrse svoj kljucni zadatak-odbrana suvereniteta i teritorijalnog integriteta i politicke nezavisnosti drzave Bosne i Hercegovine? Ako jeste, mozete li javnost upoznati sa rezultatima iste?

Pitanje postavljeno: 20.03.2026  Podijeli. Vidi pitanje

Odgovor:

Poštovani,

Zahvaljujem na postavljenom pitanju koje se odnosi na izmjene Zakona o službi u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine, a kojim se predviđa pomjeranje starosne granice za vojnike.

Prilikom izrade predmetnih izmjena uzeti su u obzir ključni faktori koji utiču na borbenu spremnost Oružanih snaga BiH, uključujući kadrovsku popunjenost, iskustvo pripadnika, fizičku spremnost, kao i uporedna rješenja u zemljama članicama NATO.

Važno je naglasiti da veći broj članica NATO-a ima fleksibilnije ili više starosne granice za profesionalna vojna lica, uz jasno definisane kriterije fizičke i zdravstvene sposobnosti. Starosna dob sama po sebi nije jedini niti presudan faktor borbene spremnosti, već kombinacija iskustva, obučenosti i kontinuirane provjere sposobnosti.

Dodatno, potrebno je ukazati na činjenicu da podoficiri u Oružanim snagama BiH mogu ostati u službi do 55. godine života, iako njihovi zadaci u velikoj mjeri podrazumijevaju sličan nivo fizičke angažovanosti, odgovornosti i prisutnosti na terenu kao i kod vojnika. Stoga je opravdano postaviti pitanje dosljednosti postojećeg rješenja, koje za vojnike propisuje znatno nižu starosnu granicu.

Predložene izmjene imaju za cilj:

zadržavanje obučenog i iskusnog kadra

smanjenje odliva profesionalnih vojnika

racionalnije upravljanje ljudskim resursima

očuvanje operativne sposobnosti bez njenog narušavanja

Naglašavam da produženje starosne granice ne znači automatsko zadržavanje u službi, već podrazumijeva ispunjavanje svih propisanih kriterija fizičke i zdravstvene sposobnosti.

Smatram da predložene izmjene ne umanjuju borbenu spremnost, već je mogu dodatno stabilizirati kroz očuvanje iskusnog kadra, uz istovremeno zadržavanje visokih standarda sposobnosti.

S poštovanjem,
Džemal Smajić
Delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH


Datum odgovora: 24.03.2026

Pitanje: Postovanje, da li ce se ikada ispraviti stanje da se odvojeni zivot moze dobiti na prvom postavljenju, s obzirom da mi koji smo udaljeni 80km od kuce na prvom postavljenju smo odvojeni isto kao i oni na drugom ili vise?! Lijep pozdrav.

Pitanje postavljeno: 11.02.2026  Podijeli. Vidi pitanje

Odgovor:

Poštovanje,

pitanje naknade za odvojeni život na prvom postavljenju u Oružanim snagama BiH je opravdano i realno, jer se faktičko stanje na terenu ne razlikuje između pripadnika koji su na prvom i onih koji su na drugom ili višem postavljenju, posebno kada je mjesto službe udaljeno 80 km ili više od mjesta stanovanja. Postoje jasni razlozi da se u narednom periodu ovo pitanje sistemski ispravi, kako bi se uklonila nejednakost među pripadnicima OS BiH koji se objektivno nalaze u istoj životnoj situaciji.

Međutim, moj trenutni fokus je na izmjenama Zakona o službi u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine koje sam uputio u parlamentarnu proceduru, a koje se prije svega odnose na starosnu granicu profesionalnih vojnika. Na ove izmjene su uloženi amandmani koji su u komisijskoj fazi jednoglasno usvojeni, a kojima se predviđa povećanje starosne granice na 49 godina. Smatram da je njihovo usvajanje od ključne važnosti za očuvanje kadra, stabilnost sistema i operativnu sposobnost Oružanih snaga BiH.

Nakon okončanja ovog zakonodavnog procesa i usvajanja navedenih izmjena, postoji prostor da se u narednoj fazi otvori i pitanje prava na odvojeni život na prvom postavljenju, s ciljem postizanja pune pravičnosti i jednakog tretmana svih pripadnika Oružanih snaga BiH.

Lijep pozdrav.


Datum odgovora: 11.02.2026

Pitanje: Zdravo, pitam za prijedlog zakona o izmjenama i dopunama zakona o policijskim službenicima BiH, znade te li da će u 2026 godine otići u penziju iz granične policije BiH blizu 300 policijkih službenika, ovi parlamentarci što su bili protiv na sjednici održanoj 12 , što kažu da su policajci stari ako im se produži radni vijek i da produženjem zaustavljaju napredovanje, a ti isti parlamentarci primaju penziju i rade u parlamentu, valjda što su nezamjenjivi, pa njih mlađi kadar ne može zamjeniti, mogu li objasniti kako carinik radi do 65 godine i radi slične poslove i radno vrijeme mu je kao i policajcima i nije star, a pogotovo mi nije jasno kako može građevinski radnik stariji od 65 godina raditi na građevini i nije star i fizički nesposoban. I hoće li zakon biti opet na glasanju. Hvala.

Pitanje postavljeno: 17.12.2025  Podijeli. Vidi pitanje

Odgovor:

Taj prijedlog zakona nije još došao na Dom naroda. Molim vas da to pitanje postavite zastupnicima u predstavničkom domu. Pozdrav


Datum odgovora: 18.12.2025

Pitanje: Hvala na svemu ali vidim sa od zakona 45 nema ništa sve najboljeali znam da ce opet SNSD ili HDZ bojkvati a meni ugovor ustice u aprilu nadam se da me ceka neki posao gde ne moram tepiri nepravde

Pitanje postavljeno: 06.12.2025  Podijeli. Vidi pitanje

Odgovor:

Ne znam odakle vam info da neće?

Necu odustati i nadam se sutra da će biti usvojen u prvo citanju. 

Pozdrav


Datum odgovora: 16.12.2025

Stranica 1 od 5