Mirjana Marinković-Lepić

Ovo je profil iz mandata (2018)

100%
Broj pitanja: 19
Broj odgovora: 19
Stranka
NS
Parlament
Parlamentarna skupština BiH
Dom parlamenta
Predstavnički dom
Kratka biografija

Datum i mjesto rođenja 3. 3. 1961, Užice
Zanimanje dipl. pravnik
Stručna sprema VSS VII stepen
Oblast pravne nauke

Srednja škola

Gimnazija u Tuzli od 1975. do 1979.

Fakultet

Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu od 1979. do 1983.
Magisterij društvene nauke iz oblasti žurnalistike - Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli od 2004. do 2008.
Doktorat žurnalistika (mediji i ljudska prava) Fakultet političkih nauka Univerziteta u Sarajevu 2016.
Radno iskustvo

pomoćnik ministra finansija Tuzlanskog kantona za pravne poslove od 2014. do 2018.

direktor JU "Dom penzionera Tuzla" od 2011. do 2014.

direktor Multicom d.o.o. Tuzla 2009 / 2010.

generalni sekretar Američkog univerziteta u Tuzli 2008 / 2009.

rukovodilac Sektora za pravne, kadrovske i opće poslove, Pivara Tuzla od 1985. do 2008.
Strani jezici engleski
Izborna jedinica
515
Pozicija
Broj osvojenih glasova
1550

Pitanje: Zašto još uvijek nije utemeljen vrhovni sud na državnom nivou Bosne i Hercegovine, koji je ujedno i jedan od 14 kriterija za sticanje kandidatskog statusa za ulazak u Evropsku uniju?

Pitanje postavljeno: 29.09.2021  Podijeli. Vidi pitanje

Odgovor:

U ovom mandatu nije predloženo formiranje Vrhovnog suda od strane Ministarstva pravde i Vijeća ministara. Ovo jeste jedan od prioriteta koje je postavila Evropska komisija. No, formiranje ovog suda, u više navrata i javnih nastupa, osporavali su poslanici iz Republike Srpske.

Preporuke za poboljšanje stanja u pravosuđu bit će predmet Izvještaja Istražne komisije za ispitivanje stanja u pravosuđu. Sigurno će i pitanje uspostave Vrhovnog suda biti jedna od preporuka, obzirom da smo iz svjedočenja pravnih stručnjaka i pripadnika akademske zajednice čuli da je fromiranje ovog suda neophodno


Datum odgovora: 30.09.2021

Pitanje: Koliko je moguća direktna i bolja suradnja između Parlamenta BiH i univerziteta širom Bosne i Hercegovine, sa ciljem redovnijih posjeta studenata sa fakulteta političkih nauka, prava i drugih srodnih oblasti?

Pitanje postavljeno: 29.09.2021  Podijeli. Vidi pitanje

Odgovor:

U Parlamentarnoj skupštini BiH postoji program "Otvoreni parlament". U nastavku teksta kopirala sam odredbe o ovom programu sa web stranice PSBiH. I sama sam u nekoliko navrata, prilikom posjeta Parlamentarnoj skupštini, razgovarala sa mladim ljudima, što mi je bilo posebno zadovoljstvo. Detaljne informacije o ovom programu možete pronači na linku https://www.parlament.ba/Content/Read/234?title=OBosniIHercegovini  

"Program „Otvoreni parlament“ provodi se od 2005. godine, kao prvi osmišljeni projekat jedne institucije na bilo kojem nivou vlasti u Bosni i Hercegovini zahvaljujući kojem se ugošćuju organizirane grupe posjetilaca.

Primarni cilj programa je da rad najvišeg bosanskohercegovačkog zakonodavnog organa približi najširim slojevima građana kroz niz organiziranih studijskih posjeta, podigne nivo transparentnosti rada ove državne institucije i svijesti o njenoj ulozi u procesu demokratizacije bosanskohercegovačkog društva.

Prilikom posjeta gosti se, između ostalog, upoznaju s organizacijom rada i najvažnijim funkcijama PSBiH, zakonodavnim procesom u PSBiH, načinom donošenja odluka na sjednicama domova, sistemom glasanja, rasporedom sjedenja u salama – za poslanike i delegate PSBiH, predstavnike stručnih službi, Vijeća ministara BiH, te predstavnike medija, nevladinog sektora i međunarodnih organizacija s programskim ciljevima u BiH. Na taj način zakonodavni proces, ali i druge osnovne informacije o PSBiH, približavaju se najširem krugu građana, a snažno se promoviraju konsenzusom ustanovljeni i usvojeni ciljevi koji proističu iz težnje za priključenjem BiH evropskim i euroatlantskim integracijama.

Ovaj program komplementaran je aktivnostima koje PSBiH preduzima s ciljem permanentnog informiranja javnosti, poput izdavanja periodičnih publikacija, saopćenja, stalne komunikacije s medijima, vladinim, nevladinim i drugim organizacijama, kao i organiziranja javnih rasprava, okruglih stolova, gostovanja, prezentacija, izložbi i drugih vrsta promoviranja.

Parlamentarna skupština BiH otvorena je za sve zainteresirane goste, ali primarna ciljna grupa programa „Otvoreni parlament“ su mladi ljudi. Kako nastavni programi ne stvaraju uvijek prostor za ovakve posjete institucijama BiH, „Otvoreni parlament“ predstavlja vrlo koristan način da se mladi ljudi već od najranijeg doba upoznaju s demokratskim procesima i da se i na ovaj način ukloni jaz između pojedinaca i institucija zakonodavne vlasti.

Bitno je, također, pomenuti i da se program „Otvoreni parlament“ za posjetioce PSBiH koji u organiziranu posjetu najvišem zakonodavnom organu BiH dolaze van našeg jezičkog područja realizira i na engleskom jeziku.

U okviru ovog programa u proteklih deset godina realizirano je više od 400 posjeta, u okviru kojih je PSBiH posjetilo blizu 21 hiljada gostiju iz BiH i više od 40 zemalja svijeta. 

 Centar za posjetioce

U nastojanju da se stvore kvalitetni uslovi za prihvat i informiranje gostiju, u okviru ovog projekta od 2009. godine u funkciji je i Centar za posjetioce. Lociran je u prizemlju zgrade, te osmišljen i namjenski opremljen kako bi omogućio da se gosti PSBiH na savremen način upoznaju s historijom, značajem, aktivnostima i planovima u radu ove institucije, kao i da ostvaruju direktan kontakt s poslanicima i delegatima. Također, u Centru su dostupne i promotivne publikacije koje dodatno objašnjavaju rad PSBiH.

 Otvoreni parlament - servisne informacije

Projekat „Otvoreni parlament“ pokrenut je 2005. godine s ciljem da se, kroz organizirane studijske i druge posjete, najširoj bosanskohercegovačkoj  javnosti približi rad i značaj Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH), podigne nivo transparentnosti rada najviše zakonodavne institucije u BiH, te svijest o njenoj ulozi u procesu demokratizacije bosanskohercegovačkog društva.

Posjete ovoj zakonodavnoj instituciji organiziraju se od ponedjeljka do petka u vremenu od 9.00 do 16.00 sati, a najavljuju se putem obrazaca koji se nalaze na veb-stranici PSBiH pod linkom „Posjetite parlament“. Izuzetno, posjete se mogu organizirati i u dane vikenda. Posjetiocima se preporučuje da se za posjete ne prijavljuju u danima kada su zakazane sjednice domova PSBiH."


Datum odgovora: 30.09.2021

Pitanje: Da li će se inicirati rješenje problema zloupotrebe neplaćenog privremenog rada, mita i korupcije pri zapošljavanju?

Pitanje postavljeno: 29.09.2021  Podijeli. Vidi pitanje

Odgovor:

Mito i korupcija su, kao krivična djela, utvrđena u krivičnim zakonima i podliježu krivičnoj odgovornosti. I davanje i primanje mita je krivično djelo. Dakle, u slučajevima korupcije, davanja i primanja mita nadležna su tužilaštva i sudovi.

Nije mi jasno pitanje zloupotrebe PRIVREMENOG rada. Ako je greška i ako se pitanje odnosi na prekovremeni rad, neplaćanje prekovremenog rada je protivno zakonu, ukoliko su ispunjeni prethodni uslovi. U tom slučaju potrebno je obratiti se sa zahtjevom za isplatu poslodavcu, a ako se zahtjev bude odbijen, pokrenuti radni spor. 


Datum odgovora: 30.09.2021

Pitanje: Da li će se inicirati i izraditi propis za jednake mogućnosti pri zapošljavanju?

Pitanje postavljeno: 29.09.2021  Podijeli. Vidi pitanje

Odgovor:

Oblast zapošljavanja u Bosni i Hercegovini regulisana je Zakonom o radu u institucijama Bosne i Hercegovine, Zakonom o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine, te odgovarajućim zakonima na nivou entiteta. 

Način i uslovi zapošljavanja propisani su odredbama navedenih zakona, koji izričito zabranjuju bilo kakvu diskriminaiju prilikom zapošljavanja. Problem predstavlja nepoštivanje zakona i odredbe koje, posebno kod zapošljavanja u državnoj službi, omogućavaju zapošljavanje po tzv. diskrecionom pravu rukovodioca organa, a ne prema postignutim rezultatima u toku konkursne procedure.

Jedna od mogućnosti su izmjene i dopune Zakona o držanoj službi na svim nivoima vlasti (skupštine nekih kantona, kao što je Tuzlanski, usvojili su izmjene zakona o državnoj službi, i to na inicijativu poslanika i ministara iz Naše srranke).

Anomaliju "diskrecionog prava" koja omogućava izbor kandidata sa liste uspješnih kandidata, a ne najuspješnijih sa liste, treba riješiti izmjenama i dopunama zakona o državnoj službi na svim nivoima vlasti. Takvu inicijativu će Klub NS/NB svakako preduzeti u narednom periodu.



Datum odgovora: 30.09.2021

Pitanje: Da li će Bosna i Hercegovina ikada dobiti Zakon o visokom obrazovanju na državnom nivou?

Pitanje postavljeno: 29.09.2021  Podijeli. Vidi pitanje

Odgovor:

U Bosni i Hercegovini donijet je okvirni zakon o visokom obrazovanju

Zakonom o visokom obrazovanju u Bosni i Hercegovini utvrđuje se: organizacija visokog obrazovanja u Bosni i Hercegovini, odgovornost nadležnih vlasti u ovoj oblasti, ustanovljavaju tijela za provođenje zakona i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine, te način osiguravanja kvaliteta u oblasti visokog obrazovanja. Zakon je objavljen u Službenom glasniku BiH 59/07.

Ministarstvo civilnih poslova BiH odgovorno je za provođenje ovog Zakona i za: • koordinaciju i razvoj visokog obrazovanja u Bosni i Hercegovini, uz konsultacije s drugim nadležnim ministarstvima; • promociju integracije nastavnog i istraživačkog rada i stimulaciju istraživačkih programa na univerzitetima; • promociju mobilnosti studenata i osoblja u oblasti visokog obrazovanja u Evropi i u svijetu; • promociju veza između visokoškolskih ustanova u Bosni i Hercegovini i visokoškolskih ustanova u regiji i u svijetu; • promociju jednakih mogućnosti pristupa visokom obrazovanju, stručnom razvoju i obuci, cjeloživotnom učenju i svim drugim aspektima visokog obrazovanja; • podržavanje i podsticanje jačih veza između sektora visokog obrazovanja, industrije, privrede i društva. 

Članom 63. Zakona utvrđena je obaveza usklađivanja sa ovim Zakonom na nižim nivoima vlasti: Zakoni Republike Srpske i kantonalni zakoni iz oblasti visokog obrazovanja uskladit će se s odredbama ovog Zakona u periodu od šest mjeseci nakon njegovog stupanja na snagu. Sva pitanja iz oblasti visokog obrazovanja koja nisu regulirana ovim Zakonom regulirat će se zakonima na nivou Republike Srpske i kantona.

Iz navedenog proizilazi odgovor na vaše pitanje-zakon o visokom obrazovanju postoji u Bosni i Hercegovini.

Ukoliko imate dodatnih pitanja, prijedloga za izmjene i dopune postojećeg zakona,ili neki drugi vid aktivnosti, kao što je poslaničko pitanje, stojim na raspolaganju. 



Datum odgovora: 30.09.2021

Stranica 3 od 4