Mirjana Marinković-Lepić

100%
Broj pitanja: 8
Broj odgovora: 8
Stranka
NS
Parlament
Parlamentarna skupština BiH
Dom parlamenta
Predstavnički dom
Kratka biografija

Datum i mjesto rođenja 3. 3. 1961, Užice
Zanimanje dipl. pravnik
Stručna sprema VSS VII stepen
Oblast pravne nauke

Srednja škola

Gimnazija u Tuzli od 1975. do 1979.

Fakultet

Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu od 1979. do 1983.
Magisterij društvene nauke iz oblasti žurnalistike - Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli od 2004. do 2008.
Doktorat žurnalistika (mediji i ljudska prava) Fakultet političkih nauka Univerziteta u Sarajevu 2016.
Radno iskustvo

pomoćnik ministra finansija Tuzlanskog kantona za pravne poslove od 2014. do 2018.

direktor JU "Dom penzionera Tuzla" od 2011. do 2014.

direktor Multicom d.o.o. Tuzla 2009 / 2010.

generalni sekretar Američkog univerziteta u Tuzli 2008 / 2009.

rukovodilac Sektora za pravne, kadrovske i opće poslove, Pivara Tuzla od 1985. do 2008.
Strani jezici engleski
Izborna jedinica
515
Pozicija
Broj osvojenih glasova
1550

Pitanje: Da li postoji potencijal za neki nacrt zakona o klimatskim promjenama u Bosni i Hercegovini?

Pitanje postavljeno: 29.09.2021  Podijeli. Vidi pitanje

Odgovor:

Zaštita okoliša je, na državnom nivou, u nadležnosti Miniskarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa.

Nadležnosti Ministartva:

Okoliš je složeni prirodni i društveni pojam za područje Zemlje kojeg su oblikovali i sadržajno ispunili složeni prirodni i društveni procesi. Okoliš čine prirodno okruženje, tlo, zrak, voda, biosfera i izgrađeni (vještački) okoliš, koji je nastao kao rezultat aktivnosti ljudskog faktora. Bosna i Hercegovina se susreće s brojnim problemima u oblasti zaštite okoliša, a posebno treba istaći nedovoljno razvijene kapacitete, kao i mnoge socio-ekonomske i institucionalne probleme.

Proces pridruživanja BiH Evropskoj uniji jedan je od glavnih pokretača reformi u oblasti okoliša, što se u najvećoj mjeri odnosi na harmonizaciju domaćeg zakonodavstva s EU acquis. Osim usvojene zakonske legislative, provedbenih propisa, pravila i procedura, te ratificiranja mnogih međunarodnih sporazuma, izrađen je i veliki broj strateških dokumenata, koji predstavljaju osnovu kontinuiranog rada BiH na ostvarenju reformi u sektoru okoliša. 

Nadležnosti za pitanje zaštite okoliša u Bosni i Hercegovini podijeljene su na nekoliko administrativnih nivoa. Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine je nadležno za pitanja zaštite okoliša, razvoja i korištenja prirodnih resursa na državnom nivou. U ovom okviru djeluje i Odjellza zaštitu okoliša, a njegovi zadaci su koordinacija i saradnja sa nadležnim institucijama u oblasti okoliša na svim nivoima vlasti u BiH; učešće u implementaciji međunarodnih sporazuma u oblasti okoliša; učešće u radu međunarodnih organa u oblasti okoliša; priprema i realizacija projekata iz oblasti zaštite okoliša; provedba procedure za potpisivanje i pristupanje međunarodnim sporazumima, konvencijama i protokolima; praćenje realizacije IPA projekata i projekata drugih međunarodnih organizacija u oblasti okoliša; pripremanje informacija vezano za stanje u oblasti okoliša; prikupljanje, praćenje i analiziranje podataka o trendovima u oblasti okoliša u zemlji i svijetu; saradnja i razmjena informacija s globalnim i regionalnim međunarodnim organizacijama i forumima.

Dugoročnu zaštitu okoliša na državnom nivou osigurat će uključivanje zahtjeva, potreba i ciljeva zaštite okoliša u planske i razvojne dokumente svih sektora koji su izvori pritiska na okoliš.

Trenutni sastav Vijeća ministara je jedan od najneaktivnijih, od njegovog formiranja, tako da je donošenje bilo kojeg propisa u bliskoj budućnosti (posebno kad se uzme i obzir i trenutna blokada), potpuno neizvjesno.

No, Klub NS/NB je otvoren za svaku vrstu aktivnosti i u ovoj oblasti. Značajnu ulogu u ovoj oblasti imaju nevladine organizacije koje se bave ovom problematikom, a koje okupljaju i veliki broj afirmisanih stručnjaka, te bi zajednički rad na ovom polju mogao polučiti rezultate. Naš Klub je u više navrata podnosio inicijative i zakonske prijedloge upravo u saradnji sa civilnim sektorom, tako da to možemo uraditi i po ovom pitanju.


Datum odgovora: 30.09.2021

Pitanje: Kada će biti usvojen Zakon o zaštiti zraka u Bosni i Hercegovini?

Pitanje postavljeno: 29.09.2021  Podijeli. Vidi pitanje

Odgovor:

Zaštita okoliša je, na državnom nivou, u nadležnosti Miniskarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa.

Nadležnosti Ministartva:

Okoliš je složeni prirodni i društveni pojam za područje Zemlje kojeg su oblikovali i sadržajno ispunili složeni prirodni i društveni procesi. Okoliš čine prirodno okruženje, tlo, zrak, voda, biosfera i izgrađeni (vještački) okoliš, koji je nastao kao rezultat aktivnosti ljudskog faktora. Bosna i Hercegovina se susreće s brojnim problemima u oblasti zaštite okoliša, a posebno treba istaći nedovoljno razvijene kapacitete, kao i mnoge socio-ekonomske i institucionalne probleme.

Proces pridruživanja BiH Evropskoj uniji jedan je od glavnih pokretača reformi u oblasti okoliša, što se u najvećoj mjeri odnosi na harmonizaciju domaćeg zakonodavstva s EU acquis. Osim usvojene zakonske legislative, provedbenih propisa, pravila i procedura, te ratificiranja mnogih međunarodnih sporazuma, izrađen je i veliki broj strateških dokumenata, koji predstavljaju osnovu kontinuiranog rada BiH na ostvarenju reformi u sektoru okoliša. 

Nadležnosti za pitanje zaštite okoliša u Bosni i Hercegovini podijeljene su na nekoliko administrativnih nivoa. Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine je nadležno za pitanja zaštite okoliša, razvoja i korištenja prirodnih resursa na državnom nivou. U ovom okviru djeluje i Odjellza zaštitu okoliša, a njegovi zadaci su koordinacija i saradnja sa nadležnim institucijama u oblasti okoliša na svim nivoima vlasti u BiH; učešće u implementaciji međunarodnih sporazuma u oblasti okoliša; učešće u radu međunarodnih organa u oblasti okoliša; priprema i realizacija projekata iz oblasti zaštite okoliša; provedba procedure za potpisivanje i pristupanje međunarodnim sporazumima, konvencijama i protokolima; praćenje realizacije IPA projekata i projekata drugih međunarodnih organizacija u oblasti okoliša; pripremanje informacija vezano za stanje u oblasti okoliša; prikupljanje, praćenje i analiziranje podataka o trendovima u oblasti okoliša u zemlji i svijetu; saradnja i razmjena informacija s globalnim i regionalnim međunarodnim organizacijama i forumima.

Dugoročnu zaštitu okoliša na državnom nivou osigurat će uključivanje zahtjeva, potreba i ciljeva zaštite okoliša u planske i razvojne dokumente svih sektora koji su izvori pritiska na okoliš.

Trenutni sastav Vijeća ministara je jedan od najneaktivnijih, od njegovog formiranja, tako da je donošenje bilo kojeg propisa u bliskoj budućnosti (posebno kad se uzme i obzir i trenutna blokada), potpuno neizvjesno.


Datum odgovora: 30.09.2021

Pitanje: Zašto još uvijek nije utemeljen vrhovni sud na državnom nivou Bosne i Hercegovine, koji je ujedno i jedan od 14 kriterija za sticanje kandidatskog statusa za ulazak u Evropsku uniju?

Pitanje postavljeno: 29.09.2021  Podijeli. Vidi pitanje

Odgovor:

U ovom mandatu nije predloženo formiranje Vrhovnog suda od strane Ministarstva pravde i Vijeća ministara. Ovo jeste jedan od prioriteta koje je postavila Evropska komisija. No, formiranje ovog suda, u više navrata i javnih nastupa, osporavali su poslanici iz Republike Srpske.

Preporuke za poboljšanje stanja u pravosuđu bit će predmet Izvještaja Istražne komisije za ispitivanje stanja u pravosuđu. Sigurno će i pitanje uspostave Vrhovnog suda biti jedna od preporuka, obzirom da smo iz svjedočenja pravnih stručnjaka i pripadnika akademske zajednice čuli da je fromiranje ovog suda neophodno


Datum odgovora: 30.09.2021

Pitanje: Koliko je moguća direktna i bolja suradnja između Parlamenta BiH i univerziteta širom Bosne i Hercegovine, sa ciljem redovnijih posjeta studenata sa fakulteta političkih nauka, prava i drugih srodnih oblasti?

Pitanje postavljeno: 29.09.2021  Podijeli. Vidi pitanje

Odgovor:

U Parlamentarnoj skupštini BiH postoji program "Otvoreni parlament". U nastavku teksta kopirala sam odredbe o ovom programu sa web stranice PSBiH. I sama sam u nekoliko navrata, prilikom posjeta Parlamentarnoj skupštini, razgovarala sa mladim ljudima, što mi je bilo posebno zadovoljstvo. Detaljne informacije o ovom programu možete pronači na linku https://www.parlament.ba/Content/Read/234?title=OBosniIHercegovini  

"Program „Otvoreni parlament“ provodi se od 2005. godine, kao prvi osmišljeni projekat jedne institucije na bilo kojem nivou vlasti u Bosni i Hercegovini zahvaljujući kojem se ugošćuju organizirane grupe posjetilaca.

Primarni cilj programa je da rad najvišeg bosanskohercegovačkog zakonodavnog organa približi najširim slojevima građana kroz niz organiziranih studijskih posjeta, podigne nivo transparentnosti rada ove državne institucije i svijesti o njenoj ulozi u procesu demokratizacije bosanskohercegovačkog društva.

Prilikom posjeta gosti se, između ostalog, upoznaju s organizacijom rada i najvažnijim funkcijama PSBiH, zakonodavnim procesom u PSBiH, načinom donošenja odluka na sjednicama domova, sistemom glasanja, rasporedom sjedenja u salama – za poslanike i delegate PSBiH, predstavnike stručnih službi, Vijeća ministara BiH, te predstavnike medija, nevladinog sektora i međunarodnih organizacija s programskim ciljevima u BiH. Na taj način zakonodavni proces, ali i druge osnovne informacije o PSBiH, približavaju se najširem krugu građana, a snažno se promoviraju konsenzusom ustanovljeni i usvojeni ciljevi koji proističu iz težnje za priključenjem BiH evropskim i euroatlantskim integracijama.

Ovaj program komplementaran je aktivnostima koje PSBiH preduzima s ciljem permanentnog informiranja javnosti, poput izdavanja periodičnih publikacija, saopćenja, stalne komunikacije s medijima, vladinim, nevladinim i drugim organizacijama, kao i organiziranja javnih rasprava, okruglih stolova, gostovanja, prezentacija, izložbi i drugih vrsta promoviranja.

Parlamentarna skupština BiH otvorena je za sve zainteresirane goste, ali primarna ciljna grupa programa „Otvoreni parlament“ su mladi ljudi. Kako nastavni programi ne stvaraju uvijek prostor za ovakve posjete institucijama BiH, „Otvoreni parlament“ predstavlja vrlo koristan način da se mladi ljudi već od najranijeg doba upoznaju s demokratskim procesima i da se i na ovaj način ukloni jaz između pojedinaca i institucija zakonodavne vlasti.

Bitno je, također, pomenuti i da se program „Otvoreni parlament“ za posjetioce PSBiH koji u organiziranu posjetu najvišem zakonodavnom organu BiH dolaze van našeg jezičkog područja realizira i na engleskom jeziku.

U okviru ovog programa u proteklih deset godina realizirano je više od 400 posjeta, u okviru kojih je PSBiH posjetilo blizu 21 hiljada gostiju iz BiH i više od 40 zemalja svijeta. 

 Centar za posjetioce

U nastojanju da se stvore kvalitetni uslovi za prihvat i informiranje gostiju, u okviru ovog projekta od 2009. godine u funkciji je i Centar za posjetioce. Lociran je u prizemlju zgrade, te osmišljen i namjenski opremljen kako bi omogućio da se gosti PSBiH na savremen način upoznaju s historijom, značajem, aktivnostima i planovima u radu ove institucije, kao i da ostvaruju direktan kontakt s poslanicima i delegatima. Također, u Centru su dostupne i promotivne publikacije koje dodatno objašnjavaju rad PSBiH.

 Otvoreni parlament - servisne informacije

Projekat „Otvoreni parlament“ pokrenut je 2005. godine s ciljem da se, kroz organizirane studijske i druge posjete, najširoj bosanskohercegovačkoj  javnosti približi rad i značaj Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH), podigne nivo transparentnosti rada najviše zakonodavne institucije u BiH, te svijest o njenoj ulozi u procesu demokratizacije bosanskohercegovačkog društva.

Posjete ovoj zakonodavnoj instituciji organiziraju se od ponedjeljka do petka u vremenu od 9.00 do 16.00 sati, a najavljuju se putem obrazaca koji se nalaze na veb-stranici PSBiH pod linkom „Posjetite parlament“. Izuzetno, posjete se mogu organizirati i u dane vikenda. Posjetiocima se preporučuje da se za posjete ne prijavljuju u danima kada su zakazane sjednice domova PSBiH."


Datum odgovora: 30.09.2021

Pitanje: Da li će se inicirati rješenje problema zloupotrebe neplaćenog privremenog rada, mita i korupcije pri zapošljavanju?

Pitanje postavljeno: 29.09.2021  Podijeli. Vidi pitanje

Odgovor:

Mito i korupcija su, kao krivična djela, utvrđena u krivičnim zakonima i podliježu krivičnoj odgovornosti. I davanje i primanje mita je krivično djelo. Dakle, u slučajevima korupcije, davanja i primanja mita nadležna su tužilaštva i sudovi.

Nije mi jasno pitanje zloupotrebe PRIVREMENOG rada. Ako je greška i ako se pitanje odnosi na prekovremeni rad, neplaćanje prekovremenog rada je protivno zakonu, ukoliko su ispunjeni prethodni uslovi. U tom slučaju potrebno je obratiti se sa zahtjevom za isplatu poslodavcu, a ako se zahtjev bude odbijen, pokrenuti radni spor. 


Datum odgovora: 30.09.2021

Stranica 1 od 2