Maja Gasal-Vražalica

Ovo je profil iz mandata (2014)

59%
Broj pitanja: 37
Broj odgovora: 22
Stranka
DF
Parlament
Parlamentarna skupština BiH
Dom parlamenta
Predstavnički dom
Kratka biografija
Maja Gasal-Vražalica (DF) je rođena 1983. godine. Po zanimanju je profesorica njemačkog jezika i književnosti
Izborna jedinica
513
Pozicija
Zastupnica
Broj osvojenih glasova
2527

Pitanje: Da li podržavate izmjene i dopune Zakona o zabrani diskriminacije BiH?

Pitanje postavljeno: 10.05.2016  Podijeli. Vidi pitanje

Pitanje na zakonu: Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zabrani diskriminacije BIH

Vidi sva pitanja na zakonu

Odgovor:

Svakako da podržavam. Ovim Zakonom smo napravili iskorak u pogledu dodatne zaštite ljudskih prava, kao i njihovoj promociji. 

Bosna i Hercegovina je konačno dobila unaprijeđen zakonski okvir za zaštitu od diskriminacije. Izmjenama i dopunama zakona seksualna orijentacija i rodni iodentitet napokon se terminološki ispravno imenuju kao osnova na kojima je je zabranjena diskriminacija. Uz to, za zabranjenu osnovu diskriminacije navedenu su seksualne karakteristike, čime BiH postaje prva država u jugoistočnoj Europi koja svojim sveobuhvatnim Zakonom o zabrani diskriminacije BiH predviđa i zaštitu inetrspolnih osoba od diskriminacije u svim sferama društva. Zakonom se u konačnici na pravi način uređuje zaštita lezbejki, gayeva, biseksualnih, trans-, i interspolnih osoba od diskriminacije. Zabrana neravnopravnog tretmana proteže se na sva javna tijela te na sve fizičke ili pravne osobe u javnom i privatnom sektoru u svim područjima, a naročito: zapošljavanja, članstva u profesionalnim organizacijama, obrazovanja, obuke, stanovanja, zdravstva, socijalne zaštite, dobara i usluga namjenjenih javnosti i javnim mjestima, te obavljanja gospodarskih djelatnosti i javnih usluga. Zakonom o zabrani diskriminacije načaže se obaveza usklađivanja svih drugih zakona i općih propisa sa njegovim odredbama, a ima prioritet u slučaju neusklađenosti (lex specialis).

Zaštita od diskriminacije u BiH naročito je ojačana odredbama kojima se predviđa mogućnost sudske zaštite u slučajevima diskriminacije, pri čemu žrtva ima mogućnost podnošenja tužbe za utvrđivanje diskriminacije, tužbe za zabranu ili otklanjanje diskriminacije, tužbe za naknadu štete te zahtjeva za objavu presude u sredstvima javnog informiranja, što se jednako odnosi i na diskriminaciju LGBTI osoba.


Datum odgovora: 03.04.2017

Pitanje: Da li smatrate da su ovim izmjenama i dopunama zakona propisane adekvatne otpremnine?

Pitanje postavljeno: 18.10.2016  Podijeli. Vidi pitanje

Pitanje na zakonu: Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH - Damir Arnaut

Vidi sva pitanja na zakonu

Odgovor:

Poütovani/e,

budući da je dosada bilo moguće uzeti otpremninu u iznosu preko 25.000 KM, ovaj Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH je dobar početak u smanjivanju iznosa, iako ja lično samtram da je i ovaj iznos previsok, no ubijeđena sam, jer to i praksa pokazuje, da je i sam predlagač imao još rigoroznije mjere u smislu jos nižeg iznosa, da zasigurno ne bi imao većinu za podršku rigoroznijih mjera. Ovo je dobar početak, ali ne treba stati na njemu.


Datum odgovora: 16.03.2017

Pitanje: Da li podržavate povećavanje akciza na naftne derivate?

Pitanje postavljeno: 30.08.2016  Podijeli. Vidi pitanje

Pitanje na zakonu: Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama BiH

Vidi sva pitanja na zakonu

Odgovor:

Ne podržavam. Stranke koje su na vlasti zadnjih 20ak godina zadužile su ne samo nas, već svaku još nerođenu bebu u Bosni i Hercegovini. Njihovo tjeranje građana_ki u dužničko ropstvo se i dalje nastavlja, pri čemu svo to zaduženje usmjeravaju na pokrivanje troškova preglomaznog administrativnog aparata, koji će biti sve veći jer valja ispuniti obećanje dato u predizbornoj kampanji 2014. (100.000 radnih mjesta). Budući da od zaduživanja nema razvojnih projekata, da svake godine gubimo IPA fondove zbog nepostojanja jedinstvene razvojne strategije na nivou BiH, a naši predstavnici svijetla obraza odu praznih ruku, te još potroše dodatna sredstva iz budžeta, jer valja platiti njihov odlazak i paradiranje (njihovih savjetnika, tjelohranitelja, tri odvojene limuzine i ostalo) po bijelom svijetu, bez da se u Bosnu i Hercegovinu vrate sa nekim dobrim vijestima.

Budući da to nisu u stanju, okreću se na povećanje akciza i dodatno udaranje na i ovako slabi kućni budžet naših građana_ki. Izgleda da će u budućnosti samo njihove limuzine biti na cestama Bosne i Hercegovine.


Datum odgovora: 01.09.2016

Pitanje: Poštovana, prije svega, hvala Vam na tome što ste odvojili vremena da napišete ovaj prijedlog izmjena. Zanima me, da li mislite da će, nakon što (ili ako) se usvoje ove izmjene, biti ikakvih 'brzih' pomaka kada je u pitanju, prije svega, položaj žena u sportu u BiH? Unaprijed hvala.

Pitanje postavljeno: 26.04.2016  Podijeli. Vidi pitanje

Pitanje na zakonu: Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sportu BiH - Maja Gasal Vražalica

Vidi sva pitanja na zakonu

Odgovor:

Prije svega želim Vam se ispričati zbog zakašnjelog odgovora na Vaše pitanje. Došlo je do tehničkih problema u korištenju platforme, pa sam čekala da se otklone kako bih Vam odgovorila.

Iako Zakon o ravnopravnosti spolova BiH propisuje obavezu ravnopravnog učešća spolova u svim segmentima društva (40% manje zastupljenog spola), činjenica je da to u Bosni i Hercegovini nije slučaj te se manje zastupljen spol još uvijek "bori" za ravnopravan položaj i učešće u svim segmentima društva. Iako je načelo nediskriminacije određeno Ustavom BiH i Zakonom o zabrani diskriminacije BiH činjenica jeste da je sam tekst Zakona o sportu diskriminatoran jer koristi izraz invalidna lica/osobe umjesto lica/osobe sa invaliditetom, a ostalo da ni ne pominjem.

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama zakona o sportu BiH je utemeljen na Zakonu o ravnopravnosti spolova BiH i Zakonu o zabrani diskriminacije i ovim Prijedlogom se dodatno želi pocrtati zakonska obaveza poštivanja ravnopravnog učešća svih. Kako bi to izgledalo u praksi je pitanje svih pitanja, ali jedno je jasno da ovom izmjenom i dopunom bi se stvorila dodatna argumentacija kada govorimo o ravnopravnom učešću žena u sportu i osoba sa invaliditetom, jer je ovim Zakonom sport integriran kao pitanje od javnog interesa i promicanja zdravlja.

Nadam se da će kolegice i kolege podržati ovaj Prijedlog kojim će se diskrimiatoran izraz za osobe sa invaliditetom prestati koristiti, status žena u sportu, kao i  pri izboru/imenovanju u Vijeće sporta znatno unaprijediti.


Datum odgovora: 30.05.2016

Pitanje: Da li smatrate da se za negiranje holokausta i genocida trebaju izricati kazne počiniocima?

Pitanje postavljeno: 26.04.2016  Podijeli. Vidi pitanje

Pitanje na zakonu: Prijedlog Zakona o zabrani javnog poricanja, minimiziranja, opravdavanja ili odobravanja holokausta, zločina genocida i zločina protiv čovječnosti BiH

Vidi sva pitanja na zakonu

Odgovor:

Apsolutno DA! Javno poricanje, negiranje holokausta i genocida vrijeđa žrtve i njihove porodice, te je nedopustivo da netko sebi da za pravo da javno poriče, minimizira, negira i na taj način vrijeđa bilo koju žrtvu i da uz to još prođe nekažnjeno.


Datum odgovora: 30.05.2016

Stranica 2 od 6