Pitanje: Da li smatrate da je prijedlog zakona o izmjenama Zakona o akcizama koji je predložen bolji za građane od onog koji je usvojen u decembru?

Pitanje: Uz podršku ovakvom prijedlogu, uzet ću za pravo da ukažem na još neke suštinske izmene istog Zakona. Naime, odredbom odredbu člana 71. stav (1) tačka a) alineja 4) propisano je da radni odnos prestaje po sili zakona ako zbog izdražavanja kazne zatvora zaposlenik odsustvuje s rada duže od tri mjeseca i to danom stupanja na izdržavanja kazne. Dakle, bez obzira što je zaposlenik pravosnažno osuđen na kaznu zatvora zbog učinjenog krivičnog djela, u slučajevima da zbog nekih objaktivnih nemogućnosti ne stupi odmah na izdržavanje te kazne (npr. propust suda ili nedostatak smještajnih kapaciteta u zatvoru), poslodavac (država) mu ne može otkazati ugovor o radu.Imajući u vidu da je rad u institucijama BiH privilegija kakvu mnogi zloupotrebljavaju, cijenim da je potrebno bez odlaganja predložiti izmjenu u smislu da prestanak radnog odnosa po sili zakona nastupa odmah sa pravosnažnošću presude kojom je zaposleno oglašen krivim. Da li je uopće izvjesno očekivati ovakav, logičan i prijeko potreban prijedlog, u skorije vrijeme?

Pitanje: Da li smatrate da treba povećati minimalno trajanje godišnjeg odmora za zaposlene u institucijama BiH sa 18 na 20 radnih dana?

Pitanje: Da li smatrate da licima osuđenim za ratne zločine treba zabraniti obnašanje javnih funkcija?

Pitanje: Poštovani parlamentarci,molila bih vas da izdvojite vremena i da odgovorite na pitanja koja imam(o). Vjerujem da ste veoma zauzeti smišljanjem novih prijedloga izmjena Zakona, ali sam također uvjerena da ste vi tu radi cjelokupne nacije i da radite u svrsi poboljšanja kvaliteta života svih građana u BiH, te ćete stoga, naravno kada budete imali svoje odgovore, svoja znanja i stavove prenijeti nama (običnim civilima) i time nas upoznati sa detaljima vaših strategija. Molim vas, recite nam koje su prednosti brisanja stavke bb) u Članu 4. ovog zakona? Da li ta izmjena plasira BiH na neko svjetsko tržište? Da li će se b-h ekonomija zasnivati na izvozu krzna? Da li isto smatrate napretkom u, svakako, sporom razvoju b-h privrede?Također me zanima na koji način se odlaže otpad (u ovom slučaju cijela tijela / leševi) nakon čina odstranjivanja krzna? Da li u BiH postoje uslovi za sigurno deponovanje ovakve vrste otpada? Ukoliko ne postoji, molim vas recite da li i na koji način nepropisno deponovanje utiče na zdravlje ljudi i okoliš? Zaista me interesuje vaš stav o ovome što je prethodno pitala Maida Šabeta. Možete li pojasniti kako se nosite sa brojnim neregistrovanim uzgajivačima krznašica, ili onima koji se vode pod poljoprivrednim subjektom te primaju razne subvencije od države i Evropske Unije?