Kadrija Hodžić

0%
Broj pitanja: 10
Broj odgovora: 0
Stranka
SDP
Parlament
Parlament Federacije BiH
Dom parlamenta
Predstavnički dom
Kratka biografija

Kadrija Hodžić rođen je u Tuzli 4. maja 1958. Ekonomski fakultet završio je u Brčkom, a postdiplomski studij makroekonomije u Beogradu. Doktorirao je na Ekonomskom fakultetu u Tuzli 1997. godine, na kojem je jedno vrijeme bio i dekan. Radi kao naučni istraživač i redovni profesor na Ekonomskom fakultetu u Tuzli. 

Bio je član Alternativnog ministarskog vijeća Bosne i Hercegovine. Kao visiting i research fellow boravio je na univerzitetima u Njemačkoj, Velikoj Britaniji i SAD-u. Objavio je više od 50 naučnih i stručnih radova i sudjelovao na nekoliko evropskih i američkih konferencija i seminara. Urednik je časopisa "Tranzicija" (časopis za politiku i ekonomiju tranzicije u Tuzli) i "Pogledi" (časopis za pitanje nauke, umjetnosti i kulture BZK "Preporod" Tuzla). 

Od 2021. do februara 2022. godine obavljao je funkciju premijera Vlade Tuzlanskog kantona, a član je Socijaldemokratske partije BiH (SDP BiH) od 1999. godine. Predsjednik je Ekonomskog savjeta KO SDP BiH Tuzla te član Nadzornog odbora Međunarodnog foruma Bosna Sarajevo.


Izborna jedinica
3
Pozicija
Broj osvojenih glasova
7293

Pitanje: Poštovani, želim svakako pozdraviti napore koji su uloženi u pravljenje jednog ovako važnog Zakona koji bi regulisao rad psihologa ali želim također iskazati svoje nezadovoljstvo što isti taj zakon onemogućava rad mnogima koji se također bave psihološkom djelatnošću i što bi usvajanjem ovog zakona ogroman broj stručnog kadra bio ispušten iz vida i mislim da bi se time građanima BiH najviše nanijela šteta. Pošto sam sa TK, dvopredmetni odsijek pedagogija-psihologija je bio jedina opcija dugo godina prije nego što je razdvojen. Pored formalno stečenog obrazovanja mnoge moje kolege i kolegice su dodatno ulagali u sebe i stručno usavršavanje, stekli su subspecijalistička znanja iz oblasti psihoterapije (mnogi od njih izvan granica BiH uključujući i moju malenkost) i vrijedno i odgovorno rade u institucijama i nevladinim organizacijama. Posjećuju stručne kongrese, rade pod supervizijom, obnavljaju licence, sve u cilju održavanja kvalitete rada. Ukoliko se zanemari doprinos pedagoga-psihologa u obavljanju cjelokupne psihološke djelatnosti u BiH mislim da će time Parlament FBiH negirati institicije države koja je iznjedrila ovu struku što je samo po sebi problematično i nelogično.Ukoliko je jedan od glavnih argumenata "Psihologa" što "pedagozi-psiholozi" ne mogu samostalno obavljati psihološku djelatnost zbog toga što nemaju adekvatno znanje o korištenju psiholoških testova i mjernih instrumenata, to ne može biti argument za nebavljenje psihološkom djelatnošću! Zakonom se itekako može regulisati i ova oblast kako bi se prevenirala moguća zloupotreba koja bi bila svakako bila kontrolirana od strane komore psihologa. Svaki konkurs zahtijeva specifične uvjete rada i poslodavac je taj koji u skladu sa svojim potrebama traži osobu osposobljenu za mjerenje i dijagnostiku. Zbog toga smatram da i ovaj argument nije valjan. Treća stvar koju bih volio potcrtati je ta da su diplome pedagoga-psihologa priznate u inostranstvu i moguće ih je nostrifikovati na većini fakulteta jer je fakultet u svom nastavnom planu i programu imao zastupljene sve sadržaje i predmete propisane Evropskim okvirima i minimalnim standardima za obrazovanje, trening psihologa prema regulativama EuroPsy evropskog certifikata za psihologiju. Sto im omogućava samostalno obavljanje psihološke djelatnosti.Postavlja se ozbiljno pitanje, da li će se izostavljanjem pedagoga-psihologa iz Zakona o samostalnom sprovođenju psihološke prakse a u najvećoj mjeri zbog nemogućnosti korištenja mjernih instrumenata, odbaciti sav drugi doprinos i potencijal koji pedagozi-psiholozi mogu da obezbijede BiH društvu ostaje da se vidi. Molim i pozivam sve parlamentarce da ponovno razmotre sve prednosti i mane izostavljanja pedagog-psihologa iz ovog zakona razmišljajući prije svega o našim građanima a onda i o stotinama stručno osposobljenih lica koja bi ovim Zakonom bili diskriminirani i oštećeni.

Pitanje postavljeno: 14.04.2024  Podijeli. Vidi pitanje Parlamentarac/ka nije odgovorio/la na ovo pitanje.

Pitanje na zakonu: Nacrt zakona o djelatnosti psihologa u Federaciji Bosne i Hercegovine

Vidi sva pitanja na zakonu

Pitanje: Poštovani u skladu sa navedenim - Pedagozi - psiholozi u BiH kao kompetentni stručnjaci pishološku djelatnost uspješno obavljaju dugi niz godina. Univerzitet u Tuzli odsjek Pedagogija - psihologija zadnjih 18 godina iznjedrio je preko 1000 pedagoga - psihloga koji uspješno rade godinama u oblasti odgoja, obrazovanja, zdravstva, socijalnih usluga itd. Napominjeno državni fakultet koji je licenciran od strane MON Tuzlanskog kantona. Diploma pedagoga psihologa stečena na Univerzitetu u Tuzli priznata je i u zemljama Evropske unije i svijeta, a naša država nam osporava, što je sramotno i za svaku osudu. Nacrtom Zakona o djelatnosti psihologa ne samo da nisu prepoznate kompetencije pedagoga psihologa nego nisu nikako uzete u obzir. Stoga je nužno da se Nacrt zakona o djelatnosti psihologa izmjeni i da se u tekstu Prijedloga Zakona diplomirani pedagozi - psiholozi , bachelori pedagogije - psihologije priznaju i prepoznaju kao jednakopravni psihološki djelatnici.Smatrate li Vi koji sjedite na tim mjestima da je ovo nehumano, diskriminatorno, da tjerate mlade obrazovane ljude da odlaze iz ove zemlje, ti ljudi su čisto pošteno završili svoje studije, na državnom fakultetu koji nisu studenti izmislili , čiji roditelji su dali zadnji atom snage da ih školuju, među kojima su djeca šehidskih porodica, ja sam jedna od tih, i sad se nađe neko nakon 10, 20. godina da osporava zanimanja.

Pitanje postavljeno: 13.04.2024  Podijeli. Vidi pitanje Parlamentarac/ka nije odgovorio/la na ovo pitanje.

Pitanje na zakonu: Nacrt zakona o djelatnosti psihologa u Federaciji Bosne i Hercegovine

Vidi sva pitanja na zakonu

Sva pitanja po zakonima