Sanel Kajan, 6. 5. 2026. 13:46:48

Neradna nedjelja (ili neradni dan, ili dva) je tema o kojoj treba razgovarati ozbiljno. Lično smatram da osnovna ideja zaštite prava radnika nije pogrešna. Ljudi koji rade u trgovini godinama su izloženi prekomjernom radu, često bez dovoljno vremena za porodicu, odmor i normalan privatni život. Država mora voditi računa i o dostojanstvu radnika, a ne samo o profitu. Međutim, isto tako je činjenica da nakon uvođenja neradne nedjelje postoje brojni problemi i opravdane primjedbe - od dijela radnika, građana, pa do poslodavaca. Posebno u sredinama koje žive od turizma, pogranične trgovine ili imaju specifične potrebe tržišta. Ako praksa pokazuje da postoje ozbiljne posljedice po ekonomiju, promet, radna mjesta ili svakodnevni život građana, onda nijedan zakon ne smije biti “zacementiran“. Ono što mi dodatno smeta su izjave nekih političkih zvaničnika, koji iskazuju svoje zadovoljstvo zbog uvođenja „Svete nedjelje“. Jedan od primjera je i moj grad - Mostar, koji je jedan od najvećih turističkih središta ne samo naše države, nego i šire, ali nedjeljom turisti i domaći gosti nailaze na grad koji je bukvalno paraliziran. Zakoni postoje da služe građanima i društvu, a kada praksa pokaže određene probleme, onda je odgovornost zakonodavca da ih koriguje i unaprijedi.

Mirjana Marinković - Lepić, 10. 5. 2026. 09:43:43

Smatram da ne treba ukidati neradnu nrdjelju, jer nije dokazano  da je štetan po bilo koga,

Dragan Mioković, 2. 6. 2026. 14:34:01

Poštovani,

Apsolutno uvažavajući pravo na vlastiti stav i javno iznošenjemišljenjenja, što svakako podrazumijeva i konstataciju iznesenu u sklopu pitanja koje ste mi postavili ("brojni pokazatelji ukazuju da trenutni sistem nije dobar ni za radnike, ni za poslodavce, ni za građane"), na osnovu zaista relevantnih podataka do kojih sam dišao stalnom komunikacijom sa Federalnim ministarstvom zrgovine, na čelu sa ministrom Hasičevićem, ali i konsultacijama sa predatavnicama i predstavnicima sindikata trgovine, ne mogu se složiti sa tezom da je neradna nedjelja za trgovine neuspješan i loš projekat. Udruženje pislodavaca, bar koliko je meni piznato, također nikada nije osporilo nerad trgovaca i trgovkinja nedjeljom.

Nemam nikakve sumnje da postoje modaliteti čijom primjenom zakon koji sadrži ovu mjeru moze biti poboljšan na zadovoljstvo i građana i radnika u trgovini i poslodavaca. S tim u vezi, nemam sumnje da će ministar Hasičević koji se hrabro upustio u realizaciju ovog projekta i izdržao sve, najčešće neargumentovane i politikantske napade na ovu, po mom mišljenju, izuzetno važnu, korisnu i iznad svega humanu mjeru koja je na tragu zaštite prava, prije svih trgovkinja, na vrijeme za svoju porodicu, na osnovu relevantnih pokazatwlja, a ne populističkih i stavova dirigovanih iz određenih centara moći, iznaći bajbolja rješenja i ovaj zakon učiniti još boljim.

Ostajem snažno uz odluku o neradnoj nedjelji i podržaću je kroz svaki vid vlastitog političkog angažmana.

Amir Purić, 1. 6. 2026. 08:40:18

Poštovani,

Smatram da odredbe zakona o neradnoj nedjelji trebaju ostati na snazi uz određenu prilagodbu kako bi se dozvolio rad nedjeljom malim trgovačkim/porodičnim radnjama. Sindikat radnika/ca u trgovini je jasnog stava da su odredbe o neradnoj nedjelji i praznicima dobre za radnike. Podsjećam da je zakon usvojen uz saglasnost i sindikata i poslodavaca, uz dvotrećinsku podršku u Predstavničkom domu. Vjerujem, ipak, da se odredbe člana 18. mogu unaprijediti kako bi se zaštitili i vlasnici malih/porodičnih trgovačkih radnji koji žele da rade nedjeljom.

Admir Čavalić, 8. 5. 2026. 06:26:06

Poštovanje,

Zahvaljujem na javljanju. Prije svega da navedem da u praksi trenutno nemamo "neradnu nedjelju" - taj izraz se koristi politički/populistički od pojedinih (ponekad i od strane nadležnog Ministarstva) sa ciljem dobivanja određenih političkih poena. Ispravno bi bilo ovo stanje definisati kao zabranu rada nekim prodajnim objektima - dakle ne svim prodajnim objektima, ne zabranu rada radnicima, niti na području čitave Bosne i Hercegovine. Tako da imamo nekakav Frankenštajn model kakav ne postoji u svijetu. Zbog toga je jasno da nije riječ o mjeri koja se pravila zarad radnika, trgovaca, potrošača, ili opšteg dobra, već kako bi se udovoljilo par velikih trgovinskih lanaca, ili pak pokušao dobiti neki politički poen, glas na izborima (mada izgleda da od toga nema ništa, čim se moraju organizovati nekakve konferencije kako bi se pokazalo da nešto što očigledno ne djeluje, pak djeluje).

Zakon o unutrašnjoj trgovini treba mijenjati. Lično sam prepoznao opasnost ove mjere već tokom 2023. godine kada smo imali Nacrt Zakona. Imate moje analize, naučne i stručne radove koje govore o tome - pad broja zaposlenih u trgovini, veći broj dragstor objekata, povećanje broja bolovanja, a kako bi radnici uspjeli šta uraditi tokom radne sedmice, prebacivanje fiskalnog prometa u Hrvatsku, RS, Brčko distrikt, Srbiju itd. Sve u svemu, ne mogu navesti niti jedan pozitivan rezultat ove mjere. Da se vratimo na Zakon - isti su podržali i vladajući, i veći dio opozicije - jer je riječ o populizmu. Teško je očekivati da će ga sada neko mijenjati, naročito u izbornoj godini.

Šta je realno da se uradi? Kao u Hrvatskoj ili Crnoj Gori, najbolje bi bilo da se podnese Zahtjev za ocjenu ustavnosti ovog Zakona. Ubijeđen sam da Ustav naše zemlje ne dozvoljava tako očiglednu diskriminaciju kao ovu (mogu kladionice, pekare, ne može mesnica, može hljeb, ne može dječija hrana, može Orašje, ne može ostatak FBiH, može RS i BD, FBiH ne, može dragstor, normalne trgovine ne...itd. itd. itd.). Živimo u europskoj zemlji, sa modernim Ustavom, tako da očekujem da bi to palo na Ustavnom sudu.

Tako da preporučujem da svi radimo i lobiramo u tom pravcu - imam informacije da Zahtjev za ocjenu ustavnosti postoji, ali trenutno niko neće da ga pošalje - urgirati kod rukovodstva FBiH, ili pak zastupnika (treba 1/3) - imate moj potpis za, ili pak kod Vlade FBiH. Mislim da bi čak i oni koji su predložili Zakon potajno voljeli da sve ovo Ustavni sud završi i restartuje greške (jer su ih svjesni, ali zbog Orašja ne mogu mijenjati Zakon).

Svako dobro i ako trebate dodatne informacije, stojim na raspolaganju.

dr. sc. Admir Čavalić, zastupnik i predsjednik Odbora za ekonomsku i finansijsku politiku Parlamenta FBiH

Haris Silajdžić, 11. 5. 2026. 05:52:42

Stav SBiHa je oduvijek i bio da jesmo za neradnu nedjelju, samo bismo mi to doradili i prosirili i na druge branse, jer ovako samo trgovine ne rade nedjeljom, sta je sa drugim radnicima koji, ipak, rade nedjeljom? Ovaj zakon je vec usvojen, ocekujem od novog saziva da nesto promijeni po ovom pitanju, ali da ce se ukinuti neradna nedjelja, ne bi trebalo. 

Adisa Kokić - Hinović, 7. 5. 2026. 14:18:41

Postovani/-a,

Hvala Vam na dostavljenom pitanju. Ja sam razocarana sa ovim zakonom, i kako vrijeme prolazi, uvjerena sam da su predlozene i usvojene izmjene i dopune Zakona bez jasne analize, cilja i vizije. Ministar Hasicevic je predlozio Zakon, pa u roku mjesec dana izuzeo opcinu Orasje, pa onda cekao s odgovorima drugim opcinama..da bi nakon toga najavljivao izmjene shodno hrvatskom, slovenskom itd modelu..Obecao je rad nedjeljom za vrijeme turisticke sezone, da bi kasnije to porekao..obecao odredjenim sedmicama, da bi to porekao..i da budem jasna, nemam nista protiv neradne nedjelje, ako je za sve, na cijelom prostoru BiH! Ne moze biti jedno u RS, drugo u FBiH, trece u Brcko disktriktu..i ne moze se boriti za neradnu nedjelju SAMO trgovcima i prodavacima u trgovini, a dozvoliti rad prodavacima u pekari, benzinskoj pumpi, dragstorima..? Sta je poenta ove dislkriminacije? 

Jednostavno niko me ne moze uvjeriti da se uradila strucna analiza i da su izmjene ovog zakona produkt toga.

Jesam za radnicka prava, jesam za postivanje zena u radnom procesu, ali nisam za ad hoc rjesenja i diskriminaciju.

Lijep pozdrav!

Silva Banović, 6. 5. 2026. 18:27:03

Uvaženi/a,

Držim da zakon ne bi trebalo mijenjati u smjeru ukidanja neradne nedjelje, već ga eventualno treba dodatno unaprijediti kako bi se bolje zaštitili radnici i istovremeno pronašla održiva rješenja za poslodavce i građane.

Neradna nedjelja predstavlja važan standard koji radnicima omogućava više vrijemena za obitelj kao i očuvanje fizičkog i mentalnog zdravlja. U uslovima gdje su radnička prava često već narušena, ukidanje ovakve mjere bi dodatno pogoršalo njihov položaj.

Umjesto ukidanja, fokus može biti na:

-boljoj organizaciji rada i rasporedu rada,

-eventualnim izuzecima za djelatnosti gdje je rad nedjeljom nužan, uz adekvatnu regulaciju i nadzor,

-pravednoj naknadi za rad nedjeljom tamo gdje je dozvoljen, uz jačanje kontrole poštivanja radnih prava.

Zaštita radnika mora biti jedan od prioriteta ozbiljne politike koja za cilj ima razvoj društva. Društvo koje ne štiti pravo na odmor i dostojanstven rad dugoročno trpi i ekonomske i socijalne posljedice.

S uvažavanjem, 

doc.dr.sc. Silva Banović 

Goran Bulajić, 19. 5. 2026. 00:24:29

Poštovan-a/i.

smatram da je pomenuti Zakon donesen prebrzo, te da zahtjeva određene izmjene.

Ideja o fiskalnoj reformi vlade je bila obećavajuća.

Zakon o fiskalizaciji transakcija, minimalna plata, smanjenje doprinosa i ostali setovi zakonskih rješenja koji bi pomogli privredi da više "nagradi" radnika a istovremeno ne plaća prevelike namete na plate i iz plata. Da se fiskalizacijom minimizira ili ukine "siva zona", a javnih prihodi od toga profitiraju.

Međutim, krajem 2024.godine donesen je Zakon o unutrašnjoj trgovini koji je "uveo" neradnu nedjelju.

Poslije toga, za početak 2025. godine smo dobili novu minimalnu platu, a kontinuirano uredbu da poslodavac može (a ne mora) isplatiti neoporezivu pomoć radniku.

Minimalno smanjenje doprinosa je došlo tek poslije, sredinom 2025.godine.

Fiskalizacija transakcija je negdje "zapela".

Apsolutno podržavam nastojanja da se izvrši reforma fiskalnog sistema.

Ali, način na koji su donesena sva zakonska rješenja kao i akti upućuje na nedostatak adektvan vizije o reformi, te implementaciju samo određenih rješenja koja su se u trenutku smatrala politički bitnim.

Zbog toga i posljednje diskusije o neradnoj nedjelji, izuzecima, mogućim izmjenama zakona, prometima u Republici Srpskoj, padu prometa u Federaciji i ostalim detaljima koji su očigledne posljedice nekvalitetnog zakonskog rješenja.

Miomirka Melank, 7. 5. 2026. 18:20:54

Postoje različiti pokazatelji o efektima primjene Zakona o trgovini.

Ekonomsko-socijalno vijeće, koga čine sindikat, poslodavci i Vlada, protivi ee promjenama Zakona o trgovini.

Jedan od najadekvatnijih pokazatelja uspješnosti ove mjere jeste zadovoljstvo radnika, a drugi važan pokazatelj je promet. Poreska uprava ima podatke o nominalnom ali i efektivnom rastu prometa. Dakle, ovaj pokazatelj govori da neradna nedjelja nije uticala na ukupan promet.

I ranije je nedjelja bila najslabiji dan, što se prometa tiče.

Takođe, nise došlo do značajnog premiještanja prometa u RS, gdje nema neradne nedjelje. Podaci govore o skromnim povećanjima u nekim zonama u blizini administrativnih linija.

Neradna nedjelja nije zamišljena kao ekonomska mjera. Riječ je o mjeri koja je unaprijedila radnička ljudska prava, a naročito rodne aspekte jer je više od 90% radnica u trgovini i na njih se ovaj benefit odnosi. Majke su stekle mogućnost da budu sa svojom djecom, koja takođe nedjeljom ne idu u školu, te je to prilika da se unaprijedi privatni aspekat života radnica.

Postoji jedan aspekt koji bi eventualno dolazio u obzir da se izmijeni.

Naime, sadašnji zakon omogućava rad jednom broju djelatnosti. 

Prema Zakonu o unutrašnjoj trgovini, odredba o zabrani rada nedjeljom glasi:

Član 18 (Radno vrijeme) (1) Radno vrijeme prodajnih objekata određuje trgovac u periodu od ponedjeljka do subote, u ukupnom trajanju do 90 sati sedmično, a koje trgovac samostalno raspoređuje. https://advokat-prnjavorac.com (2) Prodajni objekti zatvoreni su nedjeljom. (3) Prodajni objekti zatvoreni su u dane praznika. (4) Vlada FBiH može odlukom odrediti prodajne objekte koji su dužni raditi u vrijeme praznika i u kojem obimu. (5) Odredbe stava (1) do (3) ovoga člana ne primjenjuju se na: - cvjećare,

- pekare, - suvenirnice, - objekte tradicionalnih i starih obrta. (6) Odredbe stava (1) do (3) ovoga člana ne primjenjuju se na prodajne objekte koji se nalaze unutar ili su sastavni dio cjeline: - željezničkih i autobusnih stanica i aerodroma, - benzinskih pumpi, - bolnica, - hotela, prostora kulturnih i vjerskih objekata, muzeja i parkova prirode, - groblja i specijaliziranih prodavnica vezanih za prodaju na grobljima. (7) Odredbe stava (1) i (3) ovog člana ne primjenjuju se za dragstore i radno vrijeme istih je od 00.00 do 24.00 sata svaki dan. (8) Odredbe stava (1) do (3) ovog člana ne primjenjuju se na otkup primarnih poljoprivrednih proizvoda, prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda na štandovima, stolovima i u boksovima na tržnicama na malo, prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda na štandovima, stolovima i u boksovima izvan tržnica na malo, prigodnu prodaju organizovanu u sklopu sajmova, priredbi i izložbi, prodaju putem elektronskih prodavnica, prodaju putem automata, prodaju u proizvodnim objektima porodičnih poljoprivrednih gazdinstava.

Ako uopšte do toga dođe, što je veoma malo vjerovatno, u izmjenama Zakona o trgovini eventualno je moguće propisati da se odredba o neradnoj nedjelji ne odnosi i na samostalne trgovinske objekte, kada nedjeljom obavlja trgovinu i radi vlasnik radnje.

Sve ostale odredbe zakona neće se mijenjati.

Kako bi se ojačala pozicija neradne nedjelje, radićemo i na implementaciji ove mjere u izmjenama i dopunama Zakona o radu.

Jelena Pekić, 11. 5. 2026. 08:52:52

Smatram da treba zadržati model neradne nedjelje. Više puta u javnosti sam objašnjavala i argumentovala svoje stvavove po ovom pitanju. Pozdrav.

Almir Babajić, 18. 5. 2026. 07:49:38

Ne smatram da treba mijenjati trenutno zakonsko rješenje koje definiše rad nedjeljom u trgovinama.

Sandra Imširović, 6. 5. 2026. 21:39:02

Pitanje neradne nedjelje pokazalo se kao mnogo složenije nego što se na početku činilo.U praksi danas imamo situaciju da dio radnika cijelu sedmicu radi bez fleksibilnosti koju su ranije imali, dok građani svoje obaveze pokušavaju završiti u kraćem vremenskom okviru, što stvara dodatne pritiske. Istovremeno, evidentan je i trend otvaranja manjih prodajnih objekata koji nisu obuhvaćeni ograničenjima, što dodatno otvara pitanje jednakih uslova na tržištu.S druge strane, ne smije se zanemariti osnovni cilj zakona – zaštita prava radnika i njihovo vrijeme za odmor, što je vrijednost koju treba čuvati.Zbog toga smatram da ovo pitanje ne treba svoditi na jednostavno „za“ ili „protiv“. Potrebno je napraviti ozbiljnu analizu efekata u praksi i, na osnovu konkretnih podataka, razmotriti moguće korekcije zakona – posebno u dijelu fleksibilnosti, jednakih tržišnih uslova i stvarne zaštite radničkih prava.Konačan cilj mora biti rješenje koje neće ići ni na štetu radnika, ni poslodavaca, ni građana.

Marijan Marjanović, 7. 5. 2026. 07:22:29

Poštovani, smatram da bi društvo trebalo ići prema smanjivanju opterećenja radnika i poboljšanju uvjeta rada, a ne prema povećanju broja radnih dana. Radnici u trgovini su napokon dobili jedan slobodan dan u tjednu, što je važan korak za njihovo dostojanstvo i kvalitetu života. Zato se ne slažem s ukidanjem neradne nedjelje. Podržavam svako rješenje koje radnicima osigurava bolje uvjete rada, a neradna nedjelja je svakako doprinos tome.

Svako Vam dobro.

dr.sc. Marijan Marjanović