-
-
Kadrija Hodžić
Broj pitanja: 10Broj odgovora: 0 - Stranka
- SDP
- Parlament
- Parlament Federacije BiH
- Dom parlamenta
- Predstavnički dom
- Kratka biografija
Kadrija Hodžić rođen je u Tuzli 4. maja 1958. Ekonomski fakultet završio je u Brčkom, a postdiplomski studij makroekonomije u Beogradu. Doktorirao je na Ekonomskom fakultetu u Tuzli 1997. godine, na kojem je jedno vrijeme bio i dekan. Radi kao naučni istraživač i redovni profesor na Ekonomskom fakultetu u Tuzli.
Bio je član Alternativnog ministarskog vijeća Bosne i Hercegovine. Kao visiting i research fellow boravio je na univerzitetima u Njemačkoj, Velikoj Britaniji i SAD-u. Objavio je više od 50 naučnih i stručnih radova i sudjelovao na nekoliko evropskih i američkih konferencija i seminara. Urednik je časopisa "Tranzicija" (časopis za politiku i ekonomiju tranzicije u Tuzli) i "Pogledi" (časopis za pitanje nauke, umjetnosti i kulture BZK "Preporod" Tuzla).
Od 2021. do februara 2022. godine obavljao je funkciju premijera Vlade Tuzlanskog kantona, a član je Socijaldemokratske partije BiH (SDP BiH) od 1999. godine. Predsjednik je Ekonomskog savjeta KO SDP BiH Tuzla te član Nadzornog odbora Međunarodnog foruma Bosna Sarajevo.
- Izborna jedinica
- 3
- Pozicija
- Broj osvojenih glasova
- 7293
Pitanje: Poštovani,Da li podržavate usvajanje nacrta koji eksplicitno diskriminira veliki broj stručnjaka (više od 1100 diplomiranih pedagoga-psihologa i bachelora pedagogije-psihologije, kao i više od 80 magistara psihologije) koji svoj posao odgovorno, stručno i savjesno obavljaju u ustanovama koje su temelj našeg društva: odgojno-obrazovne ustanove, centri za socijalni rad, klinički centri i druge ustanove u kojima se bavi mentalnim zdravljem građana Bosne i Hercegovine?Usvajanjem ovog nacrta izlažemo se opasnosti da prepustimo moć grupi pojedinaca koji bi na osnovu svoje subjektivne definicije "psihologa stručnjaka" određivali ko je to "dobar" psiholog, a ko ne. Također, navodi se da se nacrtom nastoji riješiti problem "upitne pouzdanosti i valjanosi korištenog psihološkog instrumentarija". Međutim, niti u jednom dijelu zakona nije regulisana metodologija za procjenu pouzdanosti i valjanosti psihološkog mjernog instrumenta, jednog od glavnih oruđa u radu psihologa. Također, današnja realnost ukazuje da odgovorni psiholozi imaju malu motivaciju za korištenje pouzdanih i valjanih mjernih instrumenata i često se zadovoljavaju sa onim što imaju, odnosno znaju da koriste. Zbog toga ponovo se vraćamo na istu priču. Pojedinci će moći da prave odluke šta je to "dobra praksa", bez razmatranja objektivnih kriterija i provođenja istinskih, naučnih principa koji proizlaze iz psihološke nauke i direktno se ulijevaju u praksu.Bojim se da ćemo ovim nacrtom postići ono što se navodno želi izbjeći: još veće povećanje nekompetentosti u području psihološke djelatnosti i povećanje vjerovatnoće da će stručne osobe koje ovaj zakon prepoznaje, zbog nedostatka znanja i iskustva, praviti kardinalne pogreške u svom radu. Zaključno, ovaj nacrt bi potencijalno mogao štetiti ne samo pedagozima-psiholozima, nego i našem društvu uopće. Da li smatrate da na ovakav način šaljete poruku građanima Bosne i Hercegovine da se u našoj državi ne cijeni trud i rad i dugogodišnji napori u sticanju stručnih znanja i kompetencija? Drugim riječima, da li u definiciji "izvrsnosti" u našem društvu izostaje profesionalnost, stručnost i kompetentnost?Unaprijed hvala na odgovoru.