-
-
Mijo Matanović
Broj pitanja: 7Broj odgovora: 0 - Stranka
- HDZ BiH
- Parlament
- Parlament Federacije BiH
- Dom parlamenta
- Predstavnički dom
- Kratka biografija
Mijo Matanović rođen je 14. 2. 1965. godine u Donjem Svilaju. Osnovnu školu završio je u Donjem Svilaju, srednju Opću gimnaziju u Slavonskom Brodu, a diplomirao je na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1990. godine. Trenutno živi u Odžaku.
Politički je bio angažiran kao predsjednik OO HDZ-a Odžak u dva mandata (1990 –1994. i 1996 – 1998), predsjednik KO HDZ (1994 – 1996) i član Predsjedništva HDZ-a BiH (1994 – 1996. i 2001 – 2002). Postao je vijećnik u Općinskom vijeću Odžak nakon prvih višestranačkih izbora 1990. godine, a vršio je dužnosti zastupnika u Skupštini Posavskog kantona (1996 – 2000. i 2002 – 2006), kao i zastupnika u Hrvatskom državnom saboru (1999 – 2000).
U Vladi Posavskog kantona(PK) od 1999. do 2000. godine radio je kao pomoćnik ministra za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo, a od 2000. do 2002. obnaša dužnost premijera Posavskog kantona. Na funkciji predsjednika Skupštine PK bio je od 2002. do 2006, a od 3. 1. 2006. imenovan je za predsjednika Vlade PK.
Na toj poziciji bio je do 2010. godine, kada biva imenovan delegatom u Domu naroda Parlamenta FBiH. U narednom mandatu bio je uposlen u Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. Zastupnički mandat u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH stekao je na Općim izborima 2018. godine.
- Izborna jedinica
- 2
- Pozicija
- Broj osvojenih glasova
- 3409
Pitanje: Poštovani,Da li podržavate usvajanje nacrta koji eksplicitno diskriminira veliki broj stručnjaka (više od 1100 diplomiranih pedagoga-psihologa i bachelora pedagogije-psihologije, kao i više od 80 magistara psihologije) koji svoj posao odgovorno, stručno i savjesno obavljaju u ustanovama koje su temelj našeg društva: odgojno-obrazovne ustanove, centri za socijalni rad, klinički centri i druge ustanove u kojima se bavi mentalnim zdravljem građana Bosne i Hercegovine?Usvajanjem ovog nacrta izlažemo se opasnosti da prepustimo moć grupi pojedinaca koji bi na osnovu svoje subjektivne definicije "psihologa stručnjaka" određivali ko je to "dobar" psiholog, a ko ne. Također, navodi se da se nacrtom nastoji riješiti problem "upitne pouzdanosti i valjanosi korištenog psihološkog instrumentarija". Međutim, niti u jednom dijelu zakona nije regulisana metodologija za procjenu pouzdanosti i valjanosti psihološkog mjernog instrumenta, jednog od glavnih oruđa u radu psihologa. Također, današnja realnost ukazuje da odgovorni psiholozi imaju malu motivaciju za korištenje pouzdanih i valjanih mjernih instrumenata i često se zadovoljavaju sa onim što imaju, odnosno znaju da koriste. Zbog toga ponovo se vraćamo na istu priču. Pojedinci će moći da prave odluke šta je to "dobra praksa", bez razmatranja objektivnih kriterija i provođenja istinskih, naučnih principa koji proizlaze iz psihološke nauke i direktno se ulijevaju u praksu.Bojim se da ćemo ovim nacrtom postići ono što se navodno želi izbjeći: još veće povećanje nekompetentosti u području psihološke djelatnosti i povećanje vjerovatnoće da će stručne osobe koje ovaj zakon prepoznaje, zbog nedostatka znanja i iskustva, praviti kardinalne pogreške u svom radu. Zaključno, ovaj nacrt bi potencijalno mogao štetiti ne samo pedagozima-psiholozima, nego i našem društvu uopće. Da li smatrate da na ovakav način šaljete poruku građanima Bosne i Hercegovine da se u našoj državi ne cijeni trud i rad i dugogodišnji napori u sticanju stručnih znanja i kompetencija? Drugim riječima, da li u definiciji "izvrsnosti" u našem društvu izostaje profesionalnost, stručnost i kompetentnost?Unaprijed hvala na odgovoru.