-
-
Aljoša Čampara
Broj pitanja: 9Broj odgovora: 0 - Stranka
- NIP
- Parlament
- Parlament Federacije BiH
- Dom parlamenta
- Dom naroda
- Kratka biografija
Aljoša Čampara rođen je 20.1.1975. godine. Diplomirao je na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Čampara je radio kao stručni saradnik u Odjelu za kadrovska pitanja i Odjelu za protokol Parlamentarne skupštine BiH, sekretar Ustavno-pravne komisije Doma naroda PS BiH, sekretar Doma naroda PS BiH, sekretar Zajedničke službe PS BiH i dogradonačelnik Grada Sarajeva.
Polaznik je postdiplomskog studija na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Bivši je član Upravnog odbora Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu. Član je asocijacije generalnih sekretara u Interparlamentarnoj uniji, član Zakonodavno-pravne komisije iz reda eksperata u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH. Bio je član Komisije Ministarstva pravde BiH za polaganje stručnih upravnih ispita, član stručne komisije Agencije za državnu službu institucija BiH za izradu ispitnih pitanja, te član drugih ad-hoc komisija. U Vladi FBiH djeluje je kao ministar unutrašnjih poslova od 2015. godine. Kao zastupnik u Skupštini Kantona Sarajevo i delegat u Domu naroda PFBiH djelovao je i u mandatu 2018 -2022. Do 2020. godine bio je član Stranke demokratske akcije, kada postaje član Naroda i pravde.- Izborna jedinica
- Pozicija
Pitanje: Poštovani,Da li podržavate usvajanje nacrta koji eksplicitno diskriminira veliki broj stručnjaka (više od 1100 diplomiranih pedagoga-psihologa i bachelora pedagogije-psihologije, kao i više od 80 magistara psihologije) koji svoj posao odgovorno, stručno i savjesno obavljaju u ustanovama koje su temelj našeg društva: odgojno-obrazovne ustanove, centri za socijalni rad, klinički centri i druge ustanove u kojima se bavi mentalnim zdravljem građana Bosne i Hercegovine?Usvajanjem ovog nacrta izlažemo se opasnosti da prepustimo moć grupi pojedinaca koji bi na osnovu svoje subjektivne definicije "psihologa stručnjaka" određivali ko je to "dobar" psiholog, a ko ne. Također, navodi se da se nacrtom nastoji riješiti problem "upitne pouzdanosti i valjanosi korištenog psihološkog instrumentarija". Međutim, niti u jednom dijelu zakona nije regulisana metodologija za procjenu pouzdanosti i valjanosti psihološkog mjernog instrumenta, jednog od glavnih oruđa u radu psihologa. Također, današnja realnost ukazuje da odgovorni psiholozi imaju malu motivaciju za korištenje pouzdanih i valjanih mjernih instrumenata i često se zadovoljavaju sa onim što imaju, odnosno znaju da koriste. Zbog toga ponovo se vraćamo na istu priču. Pojedinci će moći da prave odluke šta je to "dobra praksa", bez razmatranja objektivnih kriterija i provođenja istinskih, naučnih principa koji proizlaze iz psihološke nauke i direktno se ulijevaju u praksu.Bojim se da ćemo ovim nacrtom postići ono što se navodno želi izbjeći: još veće povećanje nekompetentosti u području psihološke djelatnosti i povećanje vjerovatnoće da će stručne osobe koje ovaj zakon prepoznaje, zbog nedostatka znanja i iskustva, praviti kardinalne pogreške u svom radu. Zaključno, ovaj nacrt bi potencijalno mogao štetiti ne samo pedagozima-psiholozima, nego i našem društvu uopće. Da li smatrate da na ovakav način šaljete poruku građanima Bosne i Hercegovine da se u našoj državi ne cijeni trud i rad i dugogodišnji napori u sticanju stručnih znanja i kompetencija? Drugim riječima, da li u definiciji "izvrsnosti" u našem društvu izostaje profesionalnost, stručnost i kompetentnost?Unaprijed hvala na odgovoru.