Goran Bulajić rođen je 24.1.1975. godine u Njemačkoj. Diplomirani je ekonomista te radno iskustvo prvenstveno stiče u nevladinom sektoru. Od 2005. do 2015. godine vlasnik je i direktor firme GOG d.o.o. Zenica. Te godine biva imenovan za ministra u Ministarstvu za prostorno uređenje, promet i komunikacije i zaštitu okoline Zeničko-dobojskog kantona. Naredne godine vraća se na poziciju direktora GOG d.o.o., gdje radi i danas.
Bio je predsjednik Glavnog odbora te član predsjedništva Demokratske fronte od 2015. do 2021. godine. Kao kantonalni povjerenik stranke za ZDK djeluje od 2021. godine.
Pitanje: Poštovani,obraćam vam se kao građanin s pitanjem da li zastupnici u Parlamentu Federacije BiH mogu, u ime građana, pokrenuti inicijativu ili izvršiti određeni pritisak prema nadležnim institucijama Kantona Sarajevo u cilju regulisanja i smanjenja cijena taxi usluga, kao i poboljšanja njihove dostupnosti, posebno u gradu Sarajevu?Svjestan sam da je ova oblast u nadležnosti kantona, ali me zanima postoji li mogućnost da se kroz federalni nivo utiče na rješavanje ovog problema koji značajno pogađa svakodnevni život građana.Unaprijed zahvaljujem na odgovoru.
Odgovor:
Poštovani,
upravo kako ste i rekli, oblast taksiprevoza regulisana je na nivou Kantona Sarajevo.
Nije problem podnijeti inicijativu na Domu naroda, ali, po pravilu to i nema nekog smisla prema nižim nivoima vlasti.
Najbolje je stupiti u kontakt sa mojim kolegama u Skupštini KS, te da oni održe sastanak sa Vama po tom pitanju.
S poštovanjem,
Pitanje: Poštovani, ja sam učenica trećeg razreda Prve gimnazije u Zenici. Trenutno se na projektu Građanin bavimo problematikom transplatacije organa u Bosni i Hercegovini. U nastvaku ću Vam predočiti pojašnjenje tog problema i naše prijedloge za rješenje istog. Zanima nas da li biste Vi podržali ovakav prijedlog zakona?Transplantacija organa u FBiH nije nepoznanica, ali ovaj proces u praksi suočen je sa mnogim izazovima. Neki od tih izazova su: nedostatak donora, zakonske regulative i nemogućnost evidentiranja donora. Mali broj donora je posljedica nekoliko faktora: građani nisu dovoljno informirani, rijetko se pokreću kampanje, a prema postojećem zakonu u konačnici porodica igra odlučujuću ulogu u odluci o doniranju organa od moždano preminulih članova porodice. Politika našeg razreda, rješenje ovog problema, vidi u OPT-IN modelu, koji već postoji u zakonima i praksi razvijenih zemalja. Zakon o transplantaciji organa i tkiva u svrhu liječenja FBiH bi trebalo izmijeniti i dopuniti kako bi se prilagodio OPT-IN modelu. OPT-IN model, transplantacija organa, podrazumijeva sistem u kojem osobe donose odluku da pristaju na donaciju organa nakon smrti, a da bi se njihova odluka provela, moraju se registrirati kao donatori. U ovom modelu ljudi imaju mogućnost da odluče žele li donirati svoje organe ili ne, i taj izbor treba biti regulisan zakonom, formalnim dokumentom ili registrom. Da bi se OPT-IN model regulisao zakonom u FBiH, potrebno je donijeti novi ili izmijeniti postojeći Zakon o transplantaciji organa i tkiva u svrhu liječenja FBiH koji bi podrazumijevao sljedeće: 1. Pristanak za donaciju putem registara donatora;2. Proces registracije online ili u medicinskim ustanovama; 3. Informiranje građana-zakonom obavezati vlasti i zdravstvene ustanove da pruže jasnu informaciju o transplantaciji organa;4. Odbijanje donacije-mogućnost odustajanja;5. Podsticanje i motivacija za doniranje npr. poreske olakšice ili druge koristi, kao što već postoji za dobrovoljne davaoce krvi.Institucije vlasti koje su nadležne za ovu mjeru javne politike su Ministarstvo zdravstva FBiH i Parlamentarna skupština FBiH. Ministarstvo zdravsta bi trebalo u saradnji sa kantonalnim ministarstvima, udruženjima i nevladinim organizacijama koje se bave ovim problemom pripremiti prijedlog ZAKONA, izmjene dopune zakona i uputiti ih u parlamentarnu proceduru na usvajanje.S poštovanjem!Lamija Eminović
Odgovor:
Postovana Lamija,
apsolutno podrzavam bilo koju aktivnost vezano za podizanje svijesti, edukaciju i uklanjanje predrasuda povodom doniranja organa i transplantacije istih.
Licno sam zainteresovan postati vlasnikom donatorske kartice, tako da sam na raspolaganju za konsulatacije i razgovor.
Molim da se javite na sluzbeni mail: [email protected], kako bi dogovorili sastanak.
S postovanjem,
Bulajic Goran
delegat
Pitanje: Da li smatrate da bi ovaj zakon trebalo ponovo mijenjati i ukinuti neradnu nedjelju, s obzirom na to da brojni pokazatelji ukazuju da trenutni sistem nije dobar ni za radnike, ni za poslodavce, ni za građane?
Odgovor:
Poštovan-a/i.
smatram da je pomenuti Zakon donesen prebrzo, te da zahtjeva određene izmjene.
Ideja o fiskalnoj reformi vlade je bila obećavajuća.
Zakon o fiskalizaciji transakcija, minimalna plata, smanjenje doprinosa i ostali setovi zakonskih rješenja koji bi pomogli privredi da više "nagradi" radnika a istovremeno ne plaća prevelike namete na plate i iz plata. Da se fiskalizacijom minimizira ili ukine "siva zona", a javnih prihodi od toga profitiraju.
Međutim, krajem 2024.godine donesen je Zakon o unutrašnjoj trgovini koji je "uveo" neradnu nedjelju.
Poslije toga, za početak 2025. godine smo dobili novu minimalnu platu, a kontinuirano uredbu da poslodavac može (a ne mora) isplatiti neoporezivu pomoć radniku.
Minimalno smanjenje doprinosa je došlo tek poslije, sredinom 2025.godine.
Fiskalizacija transakcija je negdje "zapela".
Apsolutno podržavam nastojanja da se izvrši reforma fiskalnog sistema.
Ali, način na koji su donesena sva zakonska rješenja kao i akti upućuje na nedostatak adektvan vizije o reformi, te implementaciju samo određenih rješenja koja su se u trenutku smatrala politički bitnim.
Zbog toga i posljednje diskusije o neradnoj nedjelji, izuzecima, mogućim izmjenama zakona, prometima u Republici Srpskoj, padu prometa u Federaciji i ostalim detaljima koji su očigledne posljedice nekvalitetnog zakonskog rješenja.
Pitanje: Smatrate li da će usvajanje ovog zakona doprinijeti boljoj zaštiti građana od naglog rasta cijena?
Odgovor:
Poštovan-a/i,
smatram da je ovaj Zakon dobar alat za kontrolu cijena u slučaju naglog porasta. Vlada je propisala opcije za njegovu primjenu, kao i kontrolu provođenja mjera koje se donesu.
Naravno, kao i druga zakonska rješenja uvijek imamo problem sa provođenjem, a ne sa nepostojanjem istih. I u ovom slučaju se može desiti isto.
Tržište je specifično, te mnogi faktori utiču na formiranje cijena. Isto tako, firme ili obrti moraju generisati određenu dobit kako bi ostale likvidne.
Isto tako, koje artikle izdvojiti a da bi mjere imale efekta, ostaje da se vidi u narednom periodu.
Naći optimalan balans između svega navedenog će biti izazov.