-
-
Zora Dujmović
Broj pitanja: 7Broj odgovora: 0 - Stranka
- HDZ BiH
- Parlament
- Parlament Federacije BiH
- Dom parlamenta
- Dom naroda
- Kratka biografija
Zora Dujmović rođena je 10. 2. 1953. godine u Zavidovićima. Diplomirala je 1976. godine na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, smjer Viša škola za socijalne radnike. Na Univerzitetu u Banjoj Luci diplomirala je 2007. godine i stekla zvanje menadžerice u socijalnoj zaštiti i socijalnoj politici. Od 1977. godine radila je kao socijalna radnica u Centru za socijalni rad Olovo. Od 1986. do 1992. godine bila je direktorica Centra za socijalni rad Olovo. Od 1994. do 2001. godine radila je kao socijalna radnica za podružni socijalni rad i rad u savjetovalištu Centra za socijalni rad Grada Mostara. Direktorica Centra za socijalni rad Grada Mostara bila je od 2001. do 2015. godine. Od 2008. do 2014. godine bila je članica Povjerenstva eksperata za monitoring rezidencijalnih ustanova u BiH, koje je formiralo Vijeće ministara BiH. Nakon Općih izbora održanih 2010. godine bila je zastupnica u Skupštini Hercegovačko-neretvanskog kantona, a od 2011. do 2014. godine bila je zastupnica u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH. U mandatnom periodu 2014–2018. imenovana je za federalnu ministricu kulture i sporta, gdje je ostala i naredni mandatni period (u tehničkom mandatu).
- Izborna jedinica
- Pozicija
Pitanje: Poštovani,Da li podržavate usvajanje nacrta koji eksplicitno diskriminira veliki broj stručnjaka (više od 1100 diplomiranih pedagoga-psihologa i bachelora pedagogije-psihologije, kao i više od 80 magistara psihologije) koji svoj posao odgovorno, stručno i savjesno obavljaju u ustanovama koje su temelj našeg društva: odgojno-obrazovne ustanove, centri za socijalni rad, klinički centri i druge ustanove u kojima se bavi mentalnim zdravljem građana Bosne i Hercegovine?Usvajanjem ovog nacrta izlažemo se opasnosti da prepustimo moć grupi pojedinaca koji bi na osnovu svoje subjektivne definicije "psihologa stručnjaka" određivali ko je to "dobar" psiholog, a ko ne. Također, navodi se da se nacrtom nastoji riješiti problem "upitne pouzdanosti i valjanosi korištenog psihološkog instrumentarija". Međutim, niti u jednom dijelu zakona nije regulisana metodologija za procjenu pouzdanosti i valjanosti psihološkog mjernog instrumenta, jednog od glavnih oruđa u radu psihologa. Također, današnja realnost ukazuje da odgovorni psiholozi imaju malu motivaciju za korištenje pouzdanih i valjanih mjernih instrumenata i često se zadovoljavaju sa onim što imaju, odnosno znaju da koriste. Zbog toga ponovo se vraćamo na istu priču. Pojedinci će moći da prave odluke šta je to "dobra praksa", bez razmatranja objektivnih kriterija i provođenja istinskih, naučnih principa koji proizlaze iz psihološke nauke i direktno se ulijevaju u praksu.Bojim se da ćemo ovim nacrtom postići ono što se navodno želi izbjeći: još veće povećanje nekompetentosti u području psihološke djelatnosti i povećanje vjerovatnoće da će stručne osobe koje ovaj zakon prepoznaje, zbog nedostatka znanja i iskustva, praviti kardinalne pogreške u svom radu. Zaključno, ovaj nacrt bi potencijalno mogao štetiti ne samo pedagozima-psiholozima, nego i našem društvu uopće. Da li smatrate da na ovakav način šaljete poruku građanima Bosne i Hercegovine da se u našoj državi ne cijeni trud i rad i dugogodišnji napori u sticanju stručnih znanja i kompetencija? Drugim riječima, da li u definiciji "izvrsnosti" u našem društvu izostaje profesionalnost, stručnost i kompetentnost?Unaprijed hvala na odgovoru.