Miomirka Melank Mira rođena je 1960. godine u Gradačcu. Živi u Sarajevu od 1969. godine, gdje je završila osnovnu, srednju školu i fakultet. Diplomirala je na Odsjeku za grafički dizajn Akademije likovnih umjetnosti Univerziteta u Sarajevu 1985. godine. Prije toga studirala je matematiku na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu. Bila je zaposlena u Oslobođenju i Agenciji za tržišne komunikacije OSSA. Kasnije je radila na kreativnim i organizacionim poslovima te kao saradnica u kreativnim poslovima na lokalnim, regionalnim i evropskim projektima u oblasti slobode govora i medija, rodne ravnopravnosti i ljudskih prava u Sarajevu, Pragu, Kikindi i Beogradu. Također je radila kao generalna sekretarka Udruženja likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti i dizajnera BiH, čija je i članica od 1985. godine. Članica je Naše stranke od 2011. godine. Autorica je vizuelnih komunikacija u izbornim kampanjama Naše stranke 2014, 2016. i 2018. godine. Zastupnica Naše stranke u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH postala je 2018. godine.
Pitanje: Da li smatrate da bi ovaj zakon trebalo ponovo mijenjati i ukinuti neradnu nedjelju, s obzirom na to da brojni pokazatelji ukazuju da trenutni sistem nije dobar ni za radnike, ni za poslodavce, ni za građane?
Odgovor:
Postoje različiti pokazatelji o efektima primjene Zakona o trgovini.
Ekonomsko-socijalno vijeće, koga čine sindikat, poslodavci i Vlada, protivi ee promjenama Zakona o trgovini.
Jedan od najadekvatnijih pokazatelja uspješnosti ove mjere jeste zadovoljstvo radnika, a drugi važan pokazatelj je promet. Poreska uprava ima podatke o nominalnom ali i efektivnom rastu prometa. Dakle, ovaj pokazatelj govori da neradna nedjelja nije uticala na ukupan promet.
I ranije je nedjelja bila najslabiji dan, što se prometa tiče.
Takođe, nise došlo do značajnog premiještanja prometa u RS, gdje nema neradne nedjelje. Podaci govore o skromnim povećanjima u nekim zonama u blizini administrativnih linija.
Neradna nedjelja nije zamišljena kao ekonomska mjera. Riječ je o mjeri koja je unaprijedila radnička ljudska prava, a naročito rodne aspekte jer je više od 90% radnica u trgovini i na njih se ovaj benefit odnosi. Majke su stekle mogućnost da budu sa svojom djecom, koja takođe nedjeljom ne idu u školu, te je to prilika da se unaprijedi privatni aspekat života radnica.
Postoji jedan aspekt koji bi eventualno dolazio u obzir da se izmijeni.
Naime, sadašnji zakon omogućava rad jednom broju djelatnosti.
Prema Zakonu o unutrašnjoj trgovini, odredba o zabrani rada nedjeljom glasi:
Član 18 (Radno vrijeme) (1) Radno vrijeme prodajnih objekata određuje trgovac u periodu od ponedjeljka do subote, u ukupnom trajanju do 90 sati sedmično, a koje trgovac samostalno raspoređuje. https://advokat-prnjavorac.com (2) Prodajni objekti zatvoreni su nedjeljom. (3) Prodajni objekti zatvoreni su u dane praznika. (4) Vlada FBiH može odlukom odrediti prodajne objekte koji su dužni raditi u vrijeme praznika i u kojem obimu. (5) Odredbe stava (1) do (3) ovoga člana ne primjenjuju se na: - cvjećare,
- pekare, - suvenirnice, - objekte tradicionalnih i starih obrta. (6) Odredbe stava (1) do (3) ovoga člana ne primjenjuju se na prodajne objekte koji se nalaze unutar ili su sastavni dio cjeline: - željezničkih i autobusnih stanica i aerodroma, - benzinskih pumpi, - bolnica, - hotela, prostora kulturnih i vjerskih objekata, muzeja i parkova prirode, - groblja i specijaliziranih prodavnica vezanih za prodaju na grobljima. (7) Odredbe stava (1) i (3) ovog člana ne primjenjuju se za dragstore i radno vrijeme istih je od 00.00 do 24.00 sata svaki dan. (8) Odredbe stava (1) do (3) ovog člana ne primjenjuju se na otkup primarnih poljoprivrednih proizvoda, prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda na štandovima, stolovima i u boksovima na tržnicama na malo, prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda na štandovima, stolovima i u boksovima izvan tržnica na malo, prigodnu prodaju organizovanu u sklopu sajmova, priredbi i izložbi, prodaju putem elektronskih prodavnica, prodaju putem automata, prodaju u proizvodnim objektima porodičnih poljoprivrednih gazdinstava.
Ako uopšte do toga dođe, što je veoma malo vjerovatno, u izmjenama Zakona o trgovini eventualno je moguće propisati da se odredba o neradnoj nedjelji ne odnosi i na samostalne trgovinske objekte, kada nedjeljom obavlja trgovinu i radi vlasnik radnje.
Sve ostale odredbe zakona neće se mijenjati.
Kako bi se ojačala pozicija neradne nedjelje, radićemo i na implementaciji ove mjere u izmjenama i dopunama Zakona o radu.