Sandra Imširović rođena je 2. 6. 1986. godine u Tuzli. Trenutno živi u Lukavcu. Diplomirana je pedagoginja – psihologinja. Tokom mandata 2018–2022. vršila je dužnost delegatkinje Doma naroda Parlamenta Federacije BiH.
Pitanje: PREDMET: Otvoreno pitanje zastupnicima i delegatima Parlamenta FBiH povodom glasanja za imenovanje direktora Agencije za bankarstvo FBiH"Poštovane dame i gospodo parlamentarci,Uskoro ćete na sjednicama oba doma Parlamenta FBiH odlučivati o povjerenju i novom četverogodišnjem mandatu Jasminu Mahmuziću na poziciji direktora Agencije za bankarstvo FBiH (FBA). Prije nego što podignete ruku i preuzmete punu političku i moralnu odgovornost, javno vas pozivam da odgovorite građanima na sljedeća pitanja:Kako čelnik krovne institucije za borbu protiv pranja novca u BiH opravdava postojanje privatne firme u EU s nula prihoda?Zvanični registri Finansijske agencije Republike Hrvatske (FINA) potvrđuju da je Jasmin Mahmuzić suvlasnik firme CONCEPT INVESTMENT d.o.o. u Zagrebu (Hrvatska). Ova firma ima 0 zaposlenih radnika i 0 eura prihoda, što u međunarodnoj praksi finansijskih istraga predstavlja školski primjer fiktivne kompanije (shell company).Koje je porijeklo 570.000 eura (preko 1.100.000 KM) kapitala te firme?Firma registrovana za trgovinu nekretninama, s nula radnika i prometa, raspolaže kapitalom/imovinom od 570.000 EUR. S obzirom na to da ta firma sama nije zaradila ni centa, da li ste kao parlamentarci zatražili od nadležnih organa (SIPA-e i Porezne uprave) provjeru tokova ovog novca? Da li je ovaj iznos prijavljen u imovinskom kartonu direktora Mahmuzića u BiH i može li se on opravdati njegovim zvaničnim legalnim prihodima?Da li glasanjem za ovaj prijedlog direktno ugrožavate finansijski rejting Bosne i Hercegovine?Ako čelnik državnog/entitetskog bankarskog regulatora postane predmet međunarodne istrage u Republici Hrvatskoj (EU) pod sumnjom za pranje novca kroz nekretnine, svjesno rizikujete da cijeli finansijski sektor BiH završi na sivoj ili crnoj listi međunarodnih tijela poput FATF-a i Moneyvala.Da li ćete svojim glasom za novi mandat zaštititi pojedinca s krajnje sumnjivim prekograničnim kapitalom, ili ćete zaštititi vladavinu prava, budžet građana i stabilnost bankarskog sistema Federacije BiH?"
Odgovor:
Poštovani,
Poštujem pravo svakoga da postavlja pitanja i traži odgovornost od javnih funkcionera. Ipak, smatram da ovako ozbiljne tvrdnje treba iznositi tek nakon provjere i potvrde nadležnih institucija, a ne kroz javne pretpostavke i insinuacije.
Što se tiče samog imenovanja, postupak je proveden kroz javni konkurs, a konačnu odluku donose nadležni organi Parlamenta FBiH.
Mislim da je svima u interesu da se činjenice utvrde institucionalno i transparentno, bez obzira na to o kome je riječ.
Pitanje: Poštovani, ja sam učenica trećeg razreda Prve gimnazije u Zenici. Trenutno se na projektu Građanin bavimo problematikom transplatacije organa u Bosni i Hercegovini. U nastvaku ću Vam predočiti pojašnjenje tog problema i naše prijedloge za rješenje istog. Zanima nas da li biste Vi podržali ovakav prijedlog zakona?Transplantacija organa u FBiH nije nepoznanica, ali ovaj proces u praksi suočen je sa mnogim izazovima. Neki od tih izazova su: nedostatak donora, zakonske regulative i nemogućnost evidentiranja donora. Mali broj donora je posljedica nekoliko faktora: građani nisu dovoljno informirani, rijetko se pokreću kampanje, a prema postojećem zakonu u konačnici porodica igra odlučujuću ulogu u odluci o doniranju organa od moždano preminulih članova porodice. Politika našeg razreda, rješenje ovog problema, vidi u OPT-IN modelu, koji već postoji u zakonima i praksi razvijenih zemalja. Zakon o transplantaciji organa i tkiva u svrhu liječenja FBiH bi trebalo izmijeniti i dopuniti kako bi se prilagodio OPT-IN modelu. OPT-IN model, transplantacija organa, podrazumijeva sistem u kojem osobe donose odluku da pristaju na donaciju organa nakon smrti, a da bi se njihova odluka provela, moraju se registrirati kao donatori. U ovom modelu ljudi imaju mogućnost da odluče žele li donirati svoje organe ili ne, i taj izbor treba biti regulisan zakonom, formalnim dokumentom ili registrom. Da bi se OPT-IN model regulisao zakonom u FBiH, potrebno je donijeti novi ili izmijeniti postojeći Zakon o transplantaciji organa i tkiva u svrhu liječenja FBiH koji bi podrazumijevao sljedeće: 1. Pristanak za donaciju putem registara donatora;2. Proces registracije online ili u medicinskim ustanovama; 3. Informiranje građana-zakonom obavezati vlasti i zdravstvene ustanove da pruže jasnu informaciju o transplantaciji organa;4. Odbijanje donacije-mogućnost odustajanja;5. Podsticanje i motivacija za doniranje npr. poreske olakšice ili druge koristi, kao što već postoji za dobrovoljne davaoce krvi.Institucije vlasti koje su nadležne za ovu mjeru javne politike su Ministarstvo zdravstva FBiH i Parlamentarna skupština FBiH. Ministarstvo zdravsta bi trebalo u saradnji sa kantonalnim ministarstvima, udruženjima i nevladinim organizacijama koje se bave ovim problemom pripremiti prijedlog ZAKONA, izmjene dopune zakona i uputiti ih u parlamentarnu proceduru na usvajanje.S poštovanjem!Lamija Eminović
Odgovor:
Poštovana Lamija,
hvala ti na ozbiljno urađenom istraživanju i jasno formulisanom prijedlogu.Smatram da je pitanje transplantacije organa u Federaciji BiH jedno od važnih javnozdravstvenih i humanih pitanja koje zahtijeva unapređenje postojećeg sistema, posebno u dijelu informisanosti građana i jačanja povjerenja u proces.Prijedlog koji ste iznijeli u pravcu OPT-IN modela pokazuje da ste prepoznali ključne probleme – mali broj donora, nedovoljnu edukaciju i potrebu za jasnijim i dostupnijim registrom donora. To su legitimne teme koje zaslužuju razmatranje u zakonodavnoj proceduri.U tom smislu, smatram opravdanim da se kroz nadležne institucije, prije svega Federalno ministarstvo zdravstva i Parlament Federacije Bosne i Hercegovine, razmotri mogućnost izmjena i dopuna zakonskog okvira, uključujući i modele saglasnosti poput OPT-IN sistema, uz detaljnu stručnu i etičku analizu.Posebno je važno da se paralelno radi na jačanju javnih kampanja i edukacije građana, jer nijedan model sam po sebi ne može biti uspješan bez povjerenja javnosti.Ukratko – vaš prijedlog je vrijedan pažnje i svakako spada u pitanja koja bi se trebala otvoriti u stručnoj i parlamentarnoj raspravi.
S poštovanjem
Pitanje: Smatrate li da će usvajanje ovog zakona doprinijeti boljoj zaštiti građana od naglog rasta cijena?
Odgovor:
Svakako smatram da je zaštita građana od neopravdanog i naglog rasta cijena izuzetno važna, posebno u vremenu kada su troškovi života veliki teret za mnoge porodice.Međutim, Prijedlog zakona o iznimnim mjerama kontrole cijena još uvijek nije upućen u Dom naroda Parlamenta FBiH, te nisam imala priliku detaljno analizirati njegova rješenja. Nakon što zakon bude dostavljen u parlamentarnu proceduru i nakon pažljive analize predloženih mjera, moći ću dati konkretniji stav o tome koliko će zaista doprinijeti zaštiti građana i stabilizaciji tržišta.Smatram da svako zakonsko rješenje u ovoj oblasti mora biti efikasno, provodivo i usmjereno na stvarnu zaštitu životnog standarda građana.
Pitanje: Da li smatrate da bi ovaj zakon trebalo ponovo mijenjati i ukinuti neradnu nedjelju, s obzirom na to da brojni pokazatelji ukazuju da trenutni sistem nije dobar ni za radnike, ni za poslodavce, ni za građane?
Odgovor:
Pitanje neradne nedjelje pokazalo se kao mnogo složenije nego što se na početku činilo.U praksi danas imamo situaciju da dio radnika cijelu sedmicu radi bez fleksibilnosti koju su ranije imali, dok građani svoje obaveze pokušavaju završiti u kraćem vremenskom okviru, što stvara dodatne pritiske. Istovremeno, evidentan je i trend otvaranja manjih prodajnih objekata koji nisu obuhvaćeni ograničenjima, što dodatno otvara pitanje jednakih uslova na tržištu.S druge strane, ne smije se zanemariti osnovni cilj zakona – zaštita prava radnika i njihovo vrijeme za odmor, što je vrijednost koju treba čuvati.Zbog toga smatram da ovo pitanje ne treba svoditi na jednostavno „za“ ili „protiv“. Potrebno je napraviti ozbiljnu analizu efekata u praksi i, na osnovu konkretnih podataka, razmotriti moguće korekcije zakona – posebno u dijelu fleksibilnosti, jednakih tržišnih uslova i stvarne zaštite radničkih prava.Konačan cilj mora biti rješenje koje neće ići ni na štetu radnika, ni poslodavaca, ni građana.