Irfan Čengić

Ovo je profil iz mandata (2018)

100%
Broj pitanja: 61
Broj odgovora: 61
Stranka
SDP
Parlament
Parlament Federacije BiH
Dom parlamenta
Predstavnički dom
Kratka biografija

Irfan Čengić, generalni sekretar Socijaldemokratske partije BiH od decembra 2014. godine. Prije izbora na ovu poziciju obavljao je funkciju predsjednika Foruma mladih SDP BiH Stari Grad Sarajevo.

Na izborima 2018. godine izabran za zastupnika u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine iz izborne jedinice 411.

Prije izbora u Parlament Federacije Bosne i Hercegovine bio je vijećnik u Općinskom vijeću Stari Grad Sarajevo gdje je obnašao funkciju dopredsjedavajućeg Općinskog vijeća Stari Grad Sarajevo od 2016.godine do 2018.godine, dok je u periodu od 2012. do 2016. godine obnašao dužnost šefa kluba vijećnika SDP-a.

U mandatnom periodu 2008-2012. obnašao je poziciju Predsjednika komisije za pitanja mladih OV Stari Grad Sarajevo, a od 2012. do 2016.godine bio je član komisije za statut i propise OV Stari Grad Sarajevo.

U oktobru 2012. godine na lokalnim izborima izabran je kao najmlađi vijećnik u Bosni i Hercegovini u Općinsko vijeće Stari Grad Sarajevo.

Također je bio aktivan u nevladinom sektoru i studentskim organizacijama, te je autor nekoliko radova na temu političkog i društvenog aktivizma, a po zanimanju je pravnik.

Izborna jedinica
411
Pozicija
Zastupnik
Broj osvojenih glasova
4281

Pitanje: Poštovani, Obzirom da ste, prema navodima na zvaničnoj stranici Sindikata za djelatnost osnovnog odgoja i obrazovanja KS, na sjednici Zastupničkog doma Parlamenta FBiH u toku rasprave o izmjenama Zakona o zdravstvenom osiguranju, izjavili da ste imali priliku upoznati ljude koji zloupotrebljavaju bolovanje navodeći primjer državne službenice koja je najavila bolovanje, želim Vam sugerirati na još neke probleme u vezi bolovanja. Nadam se da ćete u Parlamentu otvoriti i ova pitanja vezana za bolovanja. Kao zaposlenik odgojno-obrazovne ustanove – profesorica historije u osnovnoj školi, unazad sedam godina imam mnogo problema s otvaranjem bolovanja i u stanjima očite bolesti. Ali, prvo želim reći da ne mora značiti da je državna službenica zloupotrijebila bolovanje, jer, na primjer, ja sam u martu ove godine najavila čak tri dana ranije bolovanje, a sigurno se ne radi o zloupotrebi. Mislim da su suštinski problem: 1. Nejasan Pravilnik o postupku i kriterijima za utvrđivanje privremene spriječensoti za rad osiguranika.2. Dugo čekanje specijalističkih pregleda i neblagovremeno liječenje radnika 3. Nerazumijevanje i needuciranost ljekara porodične medicine u pogledu vođenja bolovanja. 4. Ljekari porodične medicine nemaju nikakvu odgovornost ako bolesnog radnika upute na posao. Trenutno je praksa da se sve vodi u elektronskoj formi, tako da ljekari mogu mijenjati nalaze po potrebi. Prije tri godine, tražila sam od ambulante potvrdu da mi se ne može bolovanje otvoriti, jer, direktoru nije bilo jasno zašto dolazim na posao vidno bolesna. U potvrdi su napisali da sam odbila liječenje, a potvrda je bila bez potpisa i pečata doktora! U julu 2021. godine na redovnom obaveznom sistematskom pregledu, neurolog me je zbog vrtoglavice i ograničenih pokreta uputio na obavezan pregled nadležnog neurologa, fizijatra i neurohirurga. Dva mjeseca sam cekala da nalazi iz Zavoda za medicine rada KS dođu u školu ili u Dom zdravlja Vogošća. U septembru, kada sam došla u DZ po uputnice, pao je sistem, došla sam ponovo za sedam dana i, nevjerovatno, opet sistem nije u funkciji, a neurološki pregledi se elektronski zakazuju. Ja sam radila s vrtoglavicama, bolovima i ograničenim pokretima dva mjeseca! ( Moje tegobe su bile posljedice online nastae). A moram napomenuti da moj posao podrazumijeva brigu o djeci među kojima je i veliki broj djece s poteškoćama u razvoju. Ljekari porodične medicine koje ja srećem i u ovakvim stanjima se plaše otvoriti bolovanje zbog čega sam se pismeno obraćala ZZO KS, a odgovor je bio samo u smislu da ljekari porodične medicine vode bolovanje. Čekajući neurologa u Domu zdravlja, morala sam privatno placati terapije da bih mogla raditi. Nažalost, nije pomoglo. Tek u novembru sam dobila tremin kod neurologa u Domu zdravlja Vrazova. Propisane su mi injekcije u kojima ima Apaurina, a išla sam na posao, ljekar porodične medicine me je i u takvom stanju pustio na posao. U uređenim državama, ljekar bi zabranio rad! Otvoreno mi je bolovanje tek kada sam dobila jaku upalu sinusa zbog čega sam i dva puta testirana na COVID. Platila sam privatno masaže i spinalnu dekopmprsiju kičme, platila injekcije, a zbog bolovanja su mi primanja umanjena za oko 350.00 KM. Topli obrok, naknada za otežane uvjete rada i naknada za prevoz. Zar se isplati biti na bolovanju? Fizjatar mi je dao obrazac prijedloga za banjsko liječenje, ZZO je odobrio za sedam dana, onda sam mjesec dana čekala slobodan termin u banjma u Olovu, ali sam 7. februara dobila koronu! Kako neću? Moj imunološki sistem je bio pao, jer radim bolesna. Vratila sam se na posao poslije izolacije, ali sam morala NAJAVITI BOLOVANJE da bih provele banjsko liječenje. Na rehabilitaciju se ne ide u akutnoj fazi, kada osjećate bol. Dakle, i ja sam najavila bolovanje da bi škola na vrijeme nasal stručnu zamjenu. Ne mora značiti da je državna službenica zloupotrijebila bolovanje. Trenutno sam na godišnjem odmoru, a 19. jula sam se zbog simptoma COVID infekcije javila u DZ. Nisam bila pozitivna, ali 15 dana sam bila na antibioticima. Međutim, moja doktorica mi nije htjela otvorito bolovanje, tvrdeći da nemam pravo, jer sam na godišnjem odmoru! Mislim da bi se bolovanja skratila kada bi se radnici imali posebne ljekare i pravovremeno dobijali adekvatnu terapiju. Ako Vas zanima, mogu Vam poslati svoje pismo direktoru Doma zdravlja iz kojeg možete dobiti uvid i u druge probleme. S postovanjem, Arifa Isaković

Pitanje postavljeno: 14.08.2022  Podijeli. Vidi pitanje

Odgovor:

Poštovana, u navedenom primjeru na sjednici parlamenta se radilo o očitoj zloupotrebi kako bi se izbjegla odgovornost za kršenej zakona o državnim službenicima. Medicina mi nije ekspertiza niti poznavanje bolesti tako da ne mogu odgovoriti na ostatak pitanja.


Datum odgovora: 16.08.2022

Pitanje: Moje pitanje glasi - u kojoj visini će zaposleni u FBiH primiti naknadu za vrijeme bolovanja do 15-tog dana bolovanja, a u kojoj visini nakon 15tog dana bolovanja? Unaprijed hvala na odgovoru, zaista se trudite.

Pitanje postavljeno: 28.07.2022  Podijeli. Vidi pitanje

Odgovor:

Radniku pravo ostaje nepromjenjeno kao u dosadašnjem zakonu, jedina razlika je da će nakon 15 dana te troškove snositi ZZO.


Datum odgovora: 02.08.2022

Sva direktna pitanja

Pitanje: Poštovani, imam pitanje vezano za nacrt Zakona o javno-privatnom partnerstvu (”Zakon”). U Zakonu se u članu 3 (definicije) pod s) i u članu 21. navode brojevi službenih novina (br. 40/02, 61/06 i 80/13 – Odluka Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj: U-7/13 i „Službeni glasnik BiH“, broj 39/14). Smatram da je navedeno greška jer zakoni (uključujući i nacrt predloženog Zakona) su podložni izmjenama i pravila nomotehnike nalažu da se izbjegava navođenje brojeva službenih glasila u kojima su navedeni zakoni objavljeni. Da li planirate to ispraviti?

Pitanje postavljeno: 02.08.2022  Podijeli. Vidi pitanje

Pitanje na zakonu: Zakon o javno-privatnom partnerstvu Federacije BiH (Radni materijal)

Vidi sva pitanja na zakonu

Odgovor:

Poštovani, vaše sugestije ću proslijediti Vladi FBiH koja je predlagač zakon.


Datum odgovora: 02.08.2022

Pitanje: Predlažem da se, pored već navedenoga, u Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o računovodstvu i reviziji u Federaciji Bosne i Hercegovine uvrste i odredbe kojima bi se pripadnicima računovodstvene profesije omogućio bolji materijalni položaj, s obzirom da su, kao specifična profesija, zakonskim ograničenjima (za razliku od mnogih drugih profesija), opterećeni troškovima kontinuirane obavezne edukacije, troškovima obaveznog članstva u Savezu računovođa, revizora i računovodstvenih radnika FBiH, a sve s krajnjim ciljem obnove važenja licence bez koje, to je već svima poznato, certificirani računovođa ne može verificirati godišnji obračun pravnih lica.Drugim riječima, to znači da bi se, sukladno zakonskim rješenjima koja (primjera radi) tretiraju advokatsku profesiju, vrijednost poslova koje obavi certificirani licencirani računovođa morala "bodovati" prema određenoj bodovnoj ljestvici i u rasponima koji bi uvažavali određene razlike u veličini firme - korisnika računovodstvenih usluga, kao i obima posla koji računovođa obavi za određenu firmu. Vrijednost pojedinačnog boda se može dogovoriti, usaglasiti, ili naložiti podzakonskim aktom, što nije nepoznato i/ili neobično u našoj praksi.Stupanjem na snagu novog Zakona o računovodstvu i reviziji, Federacija je dala podršku podizanju nivoa ove važne profesije, to jest omogućeno je da se Zakonom o računovodstvu uredi ko, kako i pod kojim uslovima može da vodi poslovne knjige, kako da se podigne i učvrsti povjerenje u rad računovodstvene struke, ali i da se uvede red i konačno prekine praksa da vrijednost računovodstvenih usluga „obaraju“ upravo neprofesionalne i nestručne računovođe.Stoga, a u svrhu pojašnjenja gornjih navoda, u smislu reguliranja vlastitog materijalnog statusa, od iznimno velikog broja razloga za organizirano djelovanje pripadnika računovodstvene struke, istaknimo taksativno samo one najvažnije:- konačno se mora nekim normativnim aktom koji će imati pravnu snagu i potporu (to jest odlukom, pravilnikom, naredbom i/ili slično) utvrditi svrha, kriteriji i mjerila za vrednovanje rada računovođa koji pružaju računovodstvene usluge i vode poslovne knjige za registritane poreske obveznike;- mora se precizno konkretizirati da svrha vrednovanja poslova koje izvršavaju profesionalne računovođe je, prije svega, favoriziranje i unapređenje stručnosti, osposobljenosti i odgovornosti pripadnika računovodstvene profesije, a sve s ciljem ostvarivanja najboljih mogućih rezultata rada u smislu pružanja računovodstvenih usluga, finansijskog izvještavanja, kao i održavanja i jačanja povjerenja javnosti, kooperativnosti s pripadnicima organa i službi nadzora i kontrole javnih prihoda, vlasnika kapitala i ostalih relevantnih institucija;- obavezno treba utvrditi (ili bolje reći ozakoniti) vrednovanje rada računovođa koji kao eksterni partneri pravnim licima, udruženjima i obrtnicima pružaju računovodstvene usluge i pritom obavljaju i druge administrativne poslove povezane sa računovodstvenim uslugama, i to u smislu zvaničnog cjenovnika s razgraničenjem po vrsti posla, sa polaznim (ili okvirnim) cijenama iskazanim u konvertibilnim markama;- profesionalnim računovođama može se (a u nekim slučajevima i mora) ostaviti mogućnost da prilikom ugovaranja vođenja poslovnih knjiga za pravna lica, udruženja i obrtnike mogu imati određenu slobodu i fleksibilnost, to jeste da (uz poštivanje principa lojalne konkurencije) mogu u manjoj i tolerantnoj mjeri odstupati od utvrđene cijene, naravno sve u zavisnosti od obima posla koji će biti obavljen kao određena računovodstvena usluga;- utvrđivanje zvaničnog cjenovnika računovodstvenih usluga moralo bi se temeljiti na obavezi svakog profesionalnog računovođe da prilikom pružanja računovodstvenih usluga mora poštovati etički kodeks, te da mora u punoj mjeri primjenjivati cjelokupne profesionalne, zakonske i ostale regulatorne procedure iz domena svoje profesije;Treba posebno naglasiti da bi utvrđivanjem realnih cijena računovodstvenih usluga, i to cijena primjerenih vrsti i značaju ovih poslova, zasigurno bili postignuti i ciljevi, kao što su:• svojevrstan doprinos poboljšanju statusa računovodstvene profesije,• još bolja i kvalitetnija saradnja sa općinskim, kantonalnim, entitetskim i državnim organima,• inicijalizacija predlaganja, razmatranja i donošenja novih propisa, kao i izmjene postojećih propisa u oblasti računovodstva i poreskog sistema,• značajan doprinos još kvalitetnijem pružanju računovodstvenih usluga, s prevashodnim ciljem zaštite kapitala poreskih obveznika,• stvaranje uslova za razvoj šire i temeljitije neposredne komunikacije računovođa sa organima nadzora i kontrole obračuna i uplate javnih prihoda, sudskim instancama, nadležnim ministarstvima, vanbudžetskim fondovima.• promocija etičkog kodeksa, s posebnim akcentom na profesionalna i moralna načela u radu računovodstvenih profesionalaca,Jasmin Omeragić,ecc i cert.lic.računovođa, autor preko 60 objavljenih stručnih članaka iz oblasti računovodstva

Pitanje postavljeno: 26.07.2022  Podijeli. Vidi pitanje

Pitanje na zakonu: Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o računovodstvu i reviziji u Federaciji Bosne i Hercegovine

Vidi sva pitanja na zakonu

Odgovor:

Poštovana, uzimajući u obzir da se ovfje ne radi o pitanju već prijedlogu isti ću proslijediti Vladi FBiH.


Datum odgovora: 26.07.2022

Sva pitanja po zakonima