-
-
Ljilja Zovko
Ovo je profil iz mandata (2014)
Broj pitanja: 22Broj odgovora: 17 - Stranka
- HDZ BiH
- Parlament
- Parlamentarna skupština BiH
- Dom parlamenta
- Dom naroda
- Kratka biografija
- Ljilja Zovko je rođena 1958. godine, diplomirala je na ekonomskom fakultetu u Mostaru, članica Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine, politički se aktivirala 2010. godine kada je izabrana za zastupnicu u Parlamentu ispred Hercegovačko neretvanske županije. Radno iskustvo stekla je u bankarstvu (preko 30godina) od pripravnika do direktorice poslovnice.
- Izborna jedinica
- 409 - IZBORNA JEDINICA 9
- Pozicija
- Delegatkinja
- Broj osvojenih glasova
- 3174
Pitanje: Zaista je poražavajuće je da se ovakvi zdravorazumski prijedlozi dovode u vezu sa izbornom godinom...Osim, izmjene odredbe člana 71. Zakona, predložila bih (kad se već mijenja, da se određene stvari završe o istom trošku) dopunu predmetnog Zakona u pogledu zaštite porodice i materinstva. Naime, prema važećem Zakonu nije izričito predviđeno korištenje porođajnog odsustva i ostalih prava iz radnog odnosa (a po osnovu roditeljstva) za usvojitelje i staratelje. Primjerak takve odredbe postoji u Zakonu o radu Federacije BiH i na adekvatan način rješava probleme u praksi iz navedene oblasti
Pitanje na zakonu: Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu u institucijama BiH - Maja Gasal-Vražalica
Vidi sva pitanja na zakonuOdgovor:
Dostupna sam za sve zdravorazumske prijedloge izmjena Zakona, uz adekvatnu simulaciju primjene i procjenu financijskog efekta, kao i uz obvezno navođenje izvora financiranja. Gnušam se svih polpulističkih prijedloga bez monitoringa posljedica koji se uglavnom događaju u vrijeme izbornih godina.
Datum odgovora: 23.01.2018
Pitanje: Da li smatrate da su prijedlogom utvrđene plaće zaposlenih u institucijama Bosne i Hercegovine dovoljno smanjene u odnosu na dosadašnja zakonska rješenja?
Pitanje na zakonu: Prijedlog zakona o utvrđivanju visine plaće zaposlenih u institucijama Bosne i Hercegovine
Vidi sva pitanja na zakonuOdgovor:
Osobno se zalažem za transparentnost i odgovornost. Smatram da je svaka plaća visoka ako nije izvršen posao koji je sistematiziran i procijenjen. Također pojedinačna korigiranja u bilo kojem smislu smatram "populizmom" koji vrlo često dugoročno djeluje štetno (nitko ne analizira posljedice i učinak "ušteda" koje završe na Sudu).
U Institucijama Bosne i Hercegovine treba sistematizirati učinkovit rad, koji mora imati cilj i efekat. Također radni odnos treba biti vezan sa rokom projekta i učinka. Sigurnost radnog odnosa može biti samo na razini prosječne plaće koja je ostvarena u FBIH u prethodnoj godini, a sve drugo je natječaj i učinak,
Zbog svega nisam baš adekvatan sugovornik za plaće u Institucijama BiH jer nikad nisam radila u tom sektoru. Znam kako se radi u privatnom i realnom sektoru i ništa nije zagarantirano ako se ne ostvari planirani učinak i dobit.
Datum odgovora: 23.01.2018
Pitanje: Uz podršku ovakvom prijedlogu, uzet ću za pravo da ukažem na još neke suštinske izmene istog Zakona. Naime, odredbom odredbu člana 71. stav (1) tačka a) alineja 4) propisano je da radni odnos prestaje po sili zakona ako zbog izdražavanja kazne zatvora zaposlenik odsustvuje s rada duže od tri mjeseca i to danom stupanja na izdržavanja kazne. Dakle, bez obzira što je zaposlenik pravosnažno osuđen na kaznu zatvora zbog učinjenog krivičnog djela, u slučajevima da zbog nekih objaktivnih nemogućnosti ne stupi odmah na izdržavanje te kazne (npr. propust suda ili nedostatak smještajnih kapaciteta u zatvoru), poslodavac (država) mu ne može otkazati ugovor o radu.Imajući u vidu da je rad u institucijama BiH privilegija kakvu mnogi zloupotrebljavaju, cijenim da je potrebno bez odlaganja predložiti izmjenu u smislu da prestanak radnog odnosa po sili zakona nastupa odmah sa pravosnažnošću presude kojom je zaposleno oglašen krivim. Da li je uopće izvjesno očekivati ovakav, logičan i prijeko potreban prijedlog, u skorije vrijeme?
Pitanje na zakonu: Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu u institucijama BiH - Maja Gasal-Vražalica
Vidi sva pitanja na zakonuOdgovor:
Osobno mislim da treba napraviti analizu svih zlouporaba u ovom smislu kako bi mogli relevantno odlučivati. Iz iskustva znam da jedino nakon temeljite analize slučaja možete vjerodostojno ocijeniti udio problema i potrebu izmjene zakona sa svim potencijalnim rizicima. Mislim da se prevencija uspješno provodi i transparentnošću i zakonom o slobodi pristupa informacijama, sa fokusom na učestalost "propusta" pravosuđa i obvezno objavljenim imenom sudca / tužitelja koji je napravio propust.
Datum odgovora: 23.01.2018
Pitanje: Da li se slažete sa načinom izbora delegata u Dom naroda FBiH?
Pitanje na zakonu: Prijedlog zakona o izmjenama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine - SDA
Vidi sva pitanja na zakonuOdgovor:
Ne slažem i nikad se nisam složila sa nametnutim Izmjenama Izbornog zakona koje su uzrok dugogodišnjih političkih blokada grada Mostara. U prošlosti smo svi svjedoci zlouporabe nametnutog odnosno postojećeg Izbornog zakona pa se, nažalost, događalo da o izboru političkog predstavnika manjeg naroda odlučuju glasovi i političke opcije brojčano većeg naroda.
Legitimna zastupljenost naroda u političkom smislu podrazumijeva da o izboru političkog predstavnika odlučuje većinsko biračko tijelo naroda kojeg će zastupati i odlučivati u njegovo ime.
Važeći (nametnuti) Izborni zakon omogućava da se povrijedi politička volja većinskog glasačkog tijela manjeg naroda, što izaziva političku nestabilnost i nezadovoljstvo zbog neispunjenja temeljnog političkog prava na zastupanje.
Takav Izborni Zakone je suprotan ustavnom načelu ravnopravnosti konstitutivnih naroda na cijelom području BiH.
Legitimna zastupljenost ključna je za usvajanje svih važnijih političkih odluka relevantnih kako za sve narode tako i za Hrvate u BiH. Primjer je uspostava televizijskog programa na hrvatskom jeziku, status hrvatskog jezika, održavanje nastave na hrvatskom jeziku ili odluke o financijskoj i gospodarskoj skrbi za većinski hrvatska područja u BiH.
Važno je napomenuti da u Bosni i Hercegovini mir i stabilnost su uvjetovani zadovoljstvom i jednakiom političkom pozicijom svakog naroda, na takvim temeljima možemo naprijed i sve što je danas problem sutra neće biti.
Datum odgovora: 23.01.2018
Pitanje: Zakon o zabrani diskriminacije BiH nejasno definiše osnove po kojima je diskriminacija zabranjena. Da li smatrate da se trebaju dodati i slijedeći osnovi: seksualna orijentacija, rodni identitet, rodno izražavanje i interspolnost.
Pitanje na zakonu: Zakon o zabrani diskriminacije BiH
Vidi sva pitanja na zakonuOdgovor:
Diskriminacija se treba drugačije definirati.
Nabrajanja nisu dobra jer bi svaki dan mogli dodavati neke grupe. Važno je naći i definirati granicu između prava i sloboda. Gdje prestaje nečija sloboda, tamo gdje počinje pravo drugoga. Diskriminacija je pritisak koji ne bi smio se događati u modernom društvu nigdje. Svako pravo i sloboda je dopušteno u okviru osobnosti i ne pritiska na javnost. Inače se sve pretvara u bespotrebni sukob. Također prava i slobode produciraju obvezu poštivanja različitosti. O tom treba da govori zakon o zabrani diskriminacije a ne puko nabrajanje.
Datum odgovora: 07.12.2017