Pitanje: Poštovani zastupniče g-din. Admir Čavalić,s obzirom na značaj psihološke djelatnosti za očuvanje mentalnog zdravlja pojedinaca i zajednice, te potrebu da se osigura visoka razina stručnosti i etičnosti u njenom obavljanju, molim Vas da razm,otrite sljedeće prijedloge prilikom razrade i donošenja Zakona o psihološkoj djelatnosti:1. Zaštita psihološke djelatnosti i profesionalnosti zaskonom- predlažem da se psihološka djelatnost definira i zaštiti, kako bi se osigurala profesionalnost, stručnost i odgovornost u njenom obavljanju, a posebno jer ima težinu zaštite mentalnog zdravlja pojedinca.2. Pravo na obavljanje psihološke djelatnosti dati isključivo psiholozima - smatram da je nužno propisati da psihološku djelatnost mogu obavljati isključivo osobe koje su završile fakultetski studij po Bolonjskom sistemu (300 ECTS ili master psiholog).3. Priznavanje stručnosti osobama sa dovpredmetnim studijem pedagogija - psihologija (završenim do 1992.godine, odnosno do uvođenja visokoškolskog obrazovanja po Bolonjskom sistemu - predlažem da se osobama koje su završile ovakav dvopretmetni studij u predbolonjskom sistemu, a koje su godinama obavljale psihološku praksu, zakonom prizna njihova stručnost i omogući nastavak rada bez dodatnih uvjeta.4. Rok za usklađivanje kvalifikacija za ostale - osobama koje su završile dvopredmetni studij pedagog - psiholog po Bolonjskom visokoškolskom sistemu trebalo bi ostaviti razuman rok (npr. 5 godina) kako bi završili temeljni studij psihologije u obimu od 300 ECTS bodova i time stekli zvanje master psiholog i stekli uvjete za obavljanje psihološke djelatnosti. 5. Prijedlog za izuzeće stručnog ispita iz Zakona o psihološkoj djelatnosti - predlažem da se stručni ispit izostavi kao obavezna stavka u okviru budućeg Zakona o psihološkoj djelatnoti iz razloga:a) zastarjeli koncept stručnog ispita - sturčni ispiti potiču iz prijašnjih sistema obrazovanja, kada je visoko obrazovanje bilo više teorijski usmjereno, a praktične kompetencije su se sticale tek nakon fakulteta. U dosadašnjem sistemu obrazovanja, posebno kroz integrirane i reformirane studijske programe psihologije, studenti psihologije stilču i teorijska i praktična znanja tokom samog studija, uključujući obaveze prakse, terenskog rada i edukacije iz etike i profesionalnosti.b)specijalizirane edukacije i strulni razvoj - Psiholozi koji nakon studija prolaze dodatne edukacije (npr. iz raznih psihoterapijskih smjerova - kognitivno-bihevioralne, geštalt, psihoanalitičke i dr., iz psihodijagnostike, iz organizacijske psihologije i dr.) prolaze višegodišnje strulno usavršavanje , koje uključuje supervizorski rad, praktične vježbe i evaluacijske kompetencije, Time se potvrđuje stručnost i preofesionalna osposobljenost bez potrebe za polaganjem "stručnog ispita" . Znači da je "#stručni ispit" zamnjen kvalitetnim sistemom i obrazovanja i stalnog stručnog usavršavanja.Kao činjenicu na osnovu koje dajem gore navedene prijedloge , navela bih Vam u kratkim crtama razliku između struka pedagogije i psihologije i to:Psihologija i pedagogija su dvije bliske, ali jasno različite naučne i stručne discipline koje se često povezuju zbog rada u sličnim okruženjima, posebno u obrazovanju. Ipak, važno je razumjeti i njihove temeljne razlike u pristupu, ciljevima, metodologiji i kompetencijama.Psihologija je naučna disciplina koja se bavi proučavanjem mentalnih procesa i ponašanja, sa svrhom razumijevanja, predviđanja i unaprjeđenja psihološkog funkcionisanja pojedinca. Psiholog se stručno osposobljava za dijagnostiku, terapiju i savjetovanje, te za korištenje psihodijagnostičkih instrumenata, interpretaciju rezultata i donošenje preporuka u skladu sa naučnim spoznajama o funkcionisanju ljudske psihe. Psiholozi djeluju u brojnim područjima, uključujući kliničku praksu, organizacijsku psihologiju, forenziku, školsku psihologiju i neuropsihologiju.Pedagogija , s druge strane, primarno se bavi teorijom i praksom odgoja i obrazovanja. pedagozi proučavaju procese učenja, nastave i odgoja, te razvijaju i primjenjuju metode za unaprijeđenje obrazovnog procesa. Njihova uloga često uključuje rad na kurikulumu, edukativnom planiranju, savjetovanju nastavnog osoblja i praćenju obrazovne politike, a u radu sa učenicima i roditeljima su isključivo savjetovane prirode u okviru odgoja i načina obrazovanja.Pedagozi se ne bave kliničkom dijagnostikom niti provođenjem psihoterapijskih i psihodijagnostičkih postupaka.Ključne razlike u sadržaju studija psihologije ( psihodijagnostika i testiranje, klinička psihologija, neuropsihologija, psihometrija, statističke metode i metodologija istraživanja u psihologiji, razvojna, socijalna, zdravstvena i radna psihologija, psihološko savjetovanje i krizne intervencije, etika i praksa psihološke djelatnosti), dok studij pedagogije kao stručne premdete ima ( teorija odgoja i obrazovanja, didaktika i metodika nastave, obrazovne politike i sistemi, razvoj kurikuluma, organizacije škole i školskog sistema, pwedagoško savjetovanje i evaluacija obrazovnog sistema).Iz navedenog je lako zaključiti da osobe koje su završile dvopredmetni studij (pedagog-psiholog), iako su možda radile u odgojno - obrazovnim ustanovama, nisu stekle stručne kvalifikacije za obavljanje psihološke djelatnosti u punom profesionalnom smislu.S ciljem zaštite korisnika usluga i očuvanja stručnih standarda, neophodno je da psihološku djewlatnost mogu obavljati isključivo osobe koje su završile temeljni studij psihologije s odgovarajućim kompetencijama, kako je to praksa i u Evropskoj uniji a i u svijetu.Ovim putem Vas pozivam da ozbiljno razmotrite predložene prijedloge i uključite ih u zakosnku regulativu, te da time doprinesete jasnoj deniniciji psihološke struke i ujedno kvaliteti usluge i dobrobiti svim građanima ove zemlje.Unaprijed se zahvaljujem na Vašoj pažnji, otvorenosti i spremnosti da zastupate interese psihološke struke i javnog dobra.S poštovanjem,Sabina Halilović

0 0 Pitanje postavljeno: 23.04.2025  Podijeli. Vidi pitanje Parlamentarac/ka nije odgovorio/la na ovo pitanje.