-
-
Admir Čavalić
Broj pitanja: 45Broj odgovora: 44 - Stranka
- SBiH
- Parlament
- Parlament Federacije BiH
- Dom parlamenta
- Predstavnički dom
- Kratka biografija
Admir Čavalić rođen je u Tuzli 4.10.1987. godine. Ekonomski je analitičar, predavač i istraživač, koji je najpoznatiji kao osnivač udruženja "Multi". U Tuzli je završio osnovnu školu "Jala" i Gimanziju "Meša Selimović". Krajem 2011. završava Ekonomski fakultet Univerziteta u Tuzli gdje je naknadno odbranio dva magistarska rada (2015 i 2017. godine). Trenutno je doktorant i asistent predavač na navedenom fakultetu. Od neformalnog obrazovanja, izdvaja se LAAD program pod mentorstvom Francisa Fukuyame (Sarajevo, Bosna i Hercegovina), Atlas Leadership Academy pod mentorstvom Tom G. Palmer (Fairfax, SAD) i CPR istraživačka škola (Koči, Indija). Od 2021. godine, Čavalić je vijećnik u Gradskom vijeću Tuzla ispred Stranke za Bosnu i Hercegovinu (SBiH).
2018. godine u biografskom lesikonu "Ko je ko u Bosni i Hercegovini", Admir Čavalić je uvršten među najutjecajnije osobe u Bosni i Hercegovini, čija djela i akcije pozitivno doprinose toj zemlji.
- Izborna jedinica
- 3
- Pozicija
- Broj osvojenih glasova
- 3091
Pitanje: Zasto se cekalo 2 mjeseca na sjednicu predstavnickog doma parlamenta?
Odgovor:
Poštovani,
Hvala puno na postavljenom pitanju. Predstavnički dom Parlamenta FBiH nije zasjedao u mjesecu maju i tek je u junu zakazana sjednica (21.06.). Na ovaj način se narušila redovnost zasjedavanja, koja je izražena u stavu 2, člana 96. Poslovnika o radu:
"Sjednice Predstavničkog doma održavaju se u pravilu jednom mjesečno i to u posljednjoj sedmici mjeseca, a u skladu sa operativnim planom rada Predstavničkog doma. "
Koji je razlog navedenog? Vjerovatno činjenica da su se čekala 2 nedostajuća mandata u maju unutar aktuelne parlamentarne većine (dva člana PD su postali ministri), a nakon toga i 3 nedostajuća mandata tokom juna (dva člana PD su postali ministri u SBK vladi, jedan je postao ambasador). Mišljenja sam da je ovo neopravdano iz razloga što postoji na desetine tačaka dnevnog reda oko kojih postoji apsolutni konsenzus parlamentarne većine i opozicije u parlamentu. Ovo znači da se sjednice mogu održavati bez problema. Pored toga, moguće je održati i tematske sjednice - npr. poljoprivreda, aktuelne poplave u FBiH, pitanje privatizacije itd.
Tokom maja i juna parlamentarci su svejedno radili kroz djelovanje odbora. Tako je Odbor za ekonomsku i finansijsku politiku kojim predsjedavam održao dvije sjednice (jednu redovnu i jednu tematsku). Svejedno, nije dobro da se sjednice parlamenta ne održavaju i uvijek ću biti na strani onih koji traže redovnost održavanja istih.
Svako dobro i hvala još jednom na pitanju.
Datum odgovora: 19.06.2023
Pitanje: Kad ce biti usvojen zakon o bijelom hljebu koji ste uputili?
Odgovor:
Poštovani,
Prijedlog zakona o izmjeni zakona o platama i naknadama u organima vlasti Federacije BiH kojim se ukida "bijeli hljeb" na federalnom nivou sam pustio u parlamentarnu proceduru 27.decembra prošle godine. Svi zastupnici su dobili dati prijedlog i sada se čeka stavljanje istoga na dnevni red zastupničkog doma parlamenta FBiH. Par puta sam kao šef Kluba SBiH slao pismeno i usmeno navodio da trebamo uraditi ovo čim prije, naročito jer se nalazimo u prvoj godini mandata - kada bi se teorijski trebalo najlakše odreći buduće naknade. Iskreno sam ubijeđen da je "bijeli hljeb" višak na federalnom nivou, posebno jer su ga kantoni, zajedno sa državnim nivoom vlasti ukinuli. Zbog toga zahvaljujem na ovom pitanju i apelujem da i dalje postavljate dato pitanje (i ja ću) dok ne stavimo taj prijedlog zakona na dnevni red. Mediji također bi trebali aktualizirati navedeno.
Svako dobro,
Admir Čavalić
Datum odgovora: 12.06.2023
Pitanje: Poštovani,Da li je moguće uputiti inicijativu za izmjenu Zakona o platama i naknadama u organima vlasti u FBiH. Naime, u istoimenom Zakonu u članu 20. gdje se spominju platni razredi državnih službenika, u platnom razredu IV sa koeficijentom 5,2 uvršteni su stručni sudski savjetnici na Vrhovnom sudu FBiH, i stručni savjetnici u Federalnom tužilaštvu-presudom Ustavnog suda. Međutim, prenešeno na kantonalni zakon, ovaj koeficijent je pripao stručnim savjetnicima u Kantonalnom sudu i stručnim savjetnicima u Kantonalnom tužilaštvu. Sada taj koeficijent imaju i savjetnici psiholozi, ekonomisti, IKT službenici, pravnici, svi oni koji pripadaju tim pozicijama. Po Zakonu o državnoj službi FBiH hijerarhija je da je šef unutrašnje organizacione jedinice iznad stručnih savjetnika, međutim platom nije, što je degradiranje pozicije šefa unutrašnje organizacione jedinice u svakom smislu. Inicijativa je da se šefovi organizacionih jedinica na Vrhovnom sudu u FBiH I Federalnom tužilaštvu8 kada se prenese na kantone-u Kantonalnom sudu i Kantonalnom tužilaštvu stave u platni razred III sa koeficijentom 5,7, kako bi se na najpravedniji način zadovoljila hijerarhija u skladu sa Zakonom o državnoj službi FBiH. U pravosudnim institucijama, pogotovo na kantonalnom nivou nema puno šefova unutrašnjih organizacionih jedinica, 2-3 čovjeka po instituciji, te ovo uopće nije neki udar na budžet. Jer ovo je krajnje nepravedno. Hvala