Miomirka Melank Mira rođena je 1960. godine u Gradačcu. Živi u Sarajevu od 1969. godine, gdje je završila osnovnu, srednju školu i fakultet. Diplomirala je na Odsjeku za grafički dizajn Akademije likovnih umjetnosti Univerziteta u Sarajevu 1985. godine. Prije toga studirala je matematiku na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu. Bila je zaposlena u Oslobođenju i Agenciji za tržišne komunikacije OSSA. Kasnije je radila na kreativnim i organizacionim poslovima te kao saradnica u kreativnim poslovima na lokalnim, regionalnim i evropskim projektima u oblasti slobode govora i medija, rodne ravnopravnosti i ljudskih prava u Sarajevu, Pragu, Kikindi i Beogradu. Također je radila kao generalna sekretarka Udruženja likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti i dizajnera BiH, čija je i članica od 1985. godine. Članica je Naše stranke od 2011. godine. Autorica je vizuelnih komunikacija u izbornim kampanjama Naše stranke 2014, 2016. i 2018. godine. Zastupnica Naše stranke u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH postala je 2018. godine.
Pitanje: Poštovani, ja sam učenica trećeg razreda Prve gimnazije u Zenici. Trenutno se na projektu Građanin bavimo problematikom transplatacije organa u Bosni i Hercegovini. U nastvaku ću Vam predočiti pojašnjenje tog problema i naše prijedloge za rješenje istog. Zanima nas da li biste Vi podržali ovakav prijedlog zakona?Transplantacija organa u FBiH nije nepoznanica, ali ovaj proces u praksi suočen je sa mnogim izazovima. Neki od tih izazova su: nedostatak donora, zakonske regulative i nemogućnost evidentiranja donora. Mali broj donora je posljedica nekoliko faktora: građani nisu dovoljno informirani, rijetko se pokreću kampanje, a prema postojećem zakonu u konačnici porodica igra odlučujuću ulogu u odluci o doniranju organa od moždano preminulih članova porodice. Politika našeg razreda, rješenje ovog problema, vidi u OPT-IN modelu, koji već postoji u zakonima i praksi razvijenih zemalja. Zakon o transplantaciji organa i tkiva u svrhu liječenja FBiH bi trebalo izmijeniti i dopuniti kako bi se prilagodio OPT-IN modelu. OPT-IN model, transplantacija organa, podrazumijeva sistem u kojem osobe donose odluku da pristaju na donaciju organa nakon smrti, a da bi se njihova odluka provela, moraju se registrirati kao donatori. U ovom modelu ljudi imaju mogućnost da odluče žele li donirati svoje organe ili ne, i taj izbor treba biti regulisan zakonom, formalnim dokumentom ili registrom. Da bi se OPT-IN model regulisao zakonom u FBiH, potrebno je donijeti novi ili izmijeniti postojeći Zakon o transplantaciji organa i tkiva u svrhu liječenja FBiH koji bi podrazumijevao sljedeće: 1. Pristanak za donaciju putem registara donatora;2. Proces registracije online ili u medicinskim ustanovama; 3. Informiranje građana-zakonom obavezati vlasti i zdravstvene ustanove da pruže jasnu informaciju o transplantaciji organa;4. Odbijanje donacije-mogućnost odustajanja;5. Podsticanje i motivacija za doniranje npr. poreske olakšice ili druge koristi, kao što već postoji za dobrovoljne davaoce krvi.Institucije vlasti koje su nadležne za ovu mjeru javne politike su Ministarstvo zdravstva FBiH i Parlamentarna skupština FBiH. Ministarstvo zdravsta bi trebalo u saradnji sa kantonalnim ministarstvima, udruženjima i nevladinim organizacijama koje se bave ovim problemom pripremiti prijedlog ZAKONA, izmjene dopune zakona i uputiti ih u parlamentarnu proceduru na usvajanje.S poštovanjem!Lamija Eminović
Pitanje: Poštovanje cijenjena miomirka, možete li mi odgovoriti da li je trenutno u parlamentu u bilo kojoj fazi izmjena zakona o policijskim službenicima fbih , sve iz razloga izmjene uslova o načinu penzionisanja policijskih službenika u fbih.
Odgovor:
U posljednje dvije godine u Federaciji BiH su pokrenute i djelimično usvojene izmjene Zakona o policijskim službenicima koje se tiču penzionisanja. Najvažnija novina je usklađivanje sa Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju FBiH – policajci sada prestaju raditi kada navrše 65 godina života i najmanje 15 godina staža, ili 40 godina staža bez obzira na godine života.
Ključne izmjene su prijedlog Vlade FBiH (2024.) Policijski službenik prestaje raditi kada navrši 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja, ili 20 godina penzijskog staža, odnosno 40 godina staža osiguranja bez obzira na godine života. Time se pravila usklađuju sa općim penzijskim zakonodavstvom. Parlamentarne inicijative iz 2025.) je da se dobna granica poveća na 55 godina za one koji imaju beneficirani radni staž, jer su policajci često odlazili u penziju već sa 52 godine života. Cilj je bio spriječiti masovno „mlado“ penzionisanje i odlazak policajaca u privatne zaštitarske agencije. Veliki broj policajaca sa beneficiranim stažom mogao je otići u penziju u ranim pedesetim, što je prijetilo kadrovskom deficitu. Ranije penzionisanje povećava troškove penzijskog fonda i stvara pritisak na budžet.
Prijedlozi Vlade FBiH su upućeni u parlamentarnu proceduru i još se razmatraju, ali ukazuju na politički pritisak da se dobna granica dodatno poveća.
Pitanje: Da li će postojati javni izvještaji o kršenju prava pacijentica?
Pitanje: Ko će vršiti nadzor nad dodjelom i isplatom ovih naknada?