Miomirka Melank Mira rođena je 1960. godine u Gradačcu. Živi u Sarajevu od 1969. godine, gdje je završila osnovnu, srednju školu i fakultet. Diplomirala je na Odsjeku za grafički dizajn Akademije likovnih umjetnosti Univerziteta u Sarajevu 1985. godine. Prije toga studirala je matematiku na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu. Bila je zaposlena u Oslobođenju i Agenciji za tržišne komunikacije OSSA. Kasnije je radila na kreativnim i organizacionim poslovima te kao saradnica u kreativnim poslovima na lokalnim, regionalnim i evropskim projektima u oblasti slobode govora i medija, rodne ravnopravnosti i ljudskih prava u Sarajevu, Pragu, Kikindi i Beogradu. Također je radila kao generalna sekretarka Udruženja likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti i dizajnera BiH, čija je i članica od 1985. godine. Članica je Naše stranke od 2011. godine. Autorica je vizuelnih komunikacija u izbornim kampanjama Naše stranke 2014, 2016. i 2018. godine. Zastupnica Naše stranke u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH postala je 2018. godine.
Pitanje: Da li glasate za izmjene zakona kojim bi radnici opet morali raditi 18 nedjelja tokom godine?
Odgovor:
Neću glasati za promjenu Zakona o trgovini kojom bi radnici morali raditi 18 nedjelja tokom godine.
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine i nadležni ministri o pitanjima od interesa za radnike, odnosno pojedinačne sindikate, razmjenjuje mišljenja unutar Socijalno-ekonomskog vijeća. I ovo pitanje će biti tema razgovora mešu zainteresovanim stranama, radnicima, poslodavcima i ministrima.
Ono što sindikati, odnosno radnici dogovore, ja ću podržati, ali bez obzira kakav dogovor bude, nastojaću ubijediti svoje kolege zastupnike i sve donosioce odluka da je neradna nedjelja potreba i ljudsko pravo radnica i radnika, ne samo u trgovini, već gdje god je to moguće ostvariti.
Jedni kažu da nedjelja ne može biti slobodna za jedne i radna za druge, drugi govore da se odliva porez iz jednog entiteta u drugi, treći zahtijevaju slobodu rada i danju i noću, četvrti bi zaposlenima veće plate prije nego slobodne sate, peti ne vjeruju sindikatima, šesti ističu svoje ljudsko i turističko pravo na kupovinu, sedmi hoće sve i hoće sad, a ja podržavam zahtjeve Sindikat radnika trgovine i uslužnih djelatnosti BiH da nedjelja bude slobodan dan najširem mogućem krugu radnih ljudi, dan za odmor i izlete, dan za majke, očeve i djecu, za porodicu, dan za doručak i ručak sa svojima, dan za ljubav.
SLOBODA ZA NEDJELJU!
Pitanje: Poštovanje cijenjena miomirka, možete li mi odgovoriti da li je trenutno u parlamentu u bilo kojoj fazi izmjena zakona o policijskim službenicima fbih , sve iz razloga izmjene uslova o načinu penzionisanja policijskih službenika u fbih.
Pitanje: Poštovani,Da li smatrate da treba podržati zakon koji osporava kompetencije pedagoga-psihologa koji godinama u praksi uspješno bavljaju psihološku djelatnost i doprinose društvu? Da li trebaju napustiti svoju zemlju da bi bili priznati?
Odgovor:
Poštovana/poštovani,
značaj donošenja ovog zakona je u postavljanju jasnih standarda i regulativa kojima će se osigurati da psiholozi pružaju najbolju moguću podršku svojim korisnicima.
Zakon bi trebalo zaštiti prava korisnika usluga psihologa definisanjem oblasti rada, kompetencija i etičkih standarda, kako bi se izbjegla nekvalifikovana praksa i neregulisana struka. Standardizacija prakse psihologa osigurat će povjerenje korisnika u pružatelje stručnih usluga psihologa, dok će donošenje zakona doprinijeti i profesionalizaciji struke psihologa, podižući nivo profesionalizma unutar zajednice psihologa, što će doprinijeti razvoju struke, standardizaciji obrazovanja i napretku u istraživanju. Struka je ta koja treba da se odredi u ovom slučaju i to mišljenje će biti ključno u donošenju pojedinih odredbi.
Pitanje: Poštovani,Da li smatrate da će usvajanje Zakona o djelatnosti psihologa koji ne prepoznaje kompetentne stručnjake i diplome pedagoga-psihologa stečene na javnom Univerzitetu u Tuzli, a istovremeno su iste priznate u zemljama Evropske unije donijeti dobro našoj zemlji? Da li smatrate da će psiholog koji tek završi studij i odradi pripravnički staž biti kompetentniji stručnjak od pedagoga-psihologa koji prema kompetencijama stečenim na studiju obavlja psihološku praksu dugi niz godina?
Odgovor:
Poštovana/poštovani,
značaj donošenja ovog zakona je u postavljanju jasnih standarda i regulativa kojima će se osigurati da psiholozi pružaju najbolju moguću podršku svojim korisnicima.
Zakon bi trebalo zaštiti prava korisnika usluga psihologa definisanjem oblasti rada, kompetencija i etičkih standarda, kako bi se izbjegla nekvalifikovana praksa i neregulisana struka. Standardizacija prakse psihologa osigurat će povjerenje korisnika u pružatelje stručnih usluga psihologa, dok će donošenje zakona doprinijeti i profesionalizaciji struke psihologa, podižući nivo profesionalizma unutar zajednice psihologa, što će doprinijeti razvoju struke, standardizaciji obrazovanja i napretku u istraživanju. Struka je ta koja treba da se odredi u ovom slučaju i to mišljenje će biti ključno u donošenju pojedinih odredbi.