-
-
Miomirka Melank
Broj pitanja: 22Broj odgovora: 22 - Stranka
- NS
- Parlament
- Parlament Federacije BiH
- Dom parlamenta
- Dom naroda
- Kratka biografija
Miomirka Melank Mira rođena je 1960. godine u Gradačcu. Živi u Sarajevu od 1969. godine, gdje je završila osnovnu, srednju školu i fakultet. Diplomirala je na Odsjeku za grafički dizajn Akademije likovnih umjetnosti Univerziteta u Sarajevu 1985. godine. Prije toga studirala je matematiku na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu. Bila je zaposlena u Oslobođenju i Agenciji za tržišne komunikacije OSSA. Kasnije je radila na kreativnim i organizacionim poslovima te kao saradnica u kreativnim poslovima na lokalnim, regionalnim i evropskim projektima u oblasti slobode govora i medija, rodne ravnopravnosti i ljudskih prava u Sarajevu, Pragu, Kikindi i Beogradu. Također je radila kao generalna sekretarka Udruženja likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti i dizajnera BiH, čija je i članica od 1985. godine. Članica je Naše stranke od 2011. godine. Autorica je vizuelnih komunikacija u izbornim kampanjama Naše stranke 2014, 2016. i 2018. godine. Zastupnica Naše stranke u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH postala je 2018. godine.
- Izborna jedinica
- Pozicija
Pitanje: Poštovani, ja sam učenica trećeg razreda Prve gimnazije u Zenici. Trenutno se na projektu Građanin bavimo problematikom transplatacije organa u Bosni i Hercegovini. U nastvaku ću Vam predočiti pojašnjenje tog problema i naše prijedloge za rješenje istog. Zanima nas da li biste Vi podržali ovakav prijedlog zakona?Transplantacija organa u FBiH nije nepoznanica, ali ovaj proces u praksi suočen je sa mnogim izazovima. Neki od tih izazova su: nedostatak donora, zakonske regulative i nemogućnost evidentiranja donora. Mali broj donora je posljedica nekoliko faktora: građani nisu dovoljno informirani, rijetko se pokreću kampanje, a prema postojećem zakonu u konačnici porodica igra odlučujuću ulogu u odluci o doniranju organa od moždano preminulih članova porodice. Politika našeg razreda, rješenje ovog problema, vidi u OPT-IN modelu, koji već postoji u zakonima i praksi razvijenih zemalja. Zakon o transplantaciji organa i tkiva u svrhu liječenja FBiH bi trebalo izmijeniti i dopuniti kako bi se prilagodio OPT-IN modelu. OPT-IN model, transplantacija organa, podrazumijeva sistem u kojem osobe donose odluku da pristaju na donaciju organa nakon smrti, a da bi se njihova odluka provela, moraju se registrirati kao donatori. U ovom modelu ljudi imaju mogućnost da odluče žele li donirati svoje organe ili ne, i taj izbor treba biti regulisan zakonom, formalnim dokumentom ili registrom. Da bi se OPT-IN model regulisao zakonom u FBiH, potrebno je donijeti novi ili izmijeniti postojeći Zakon o transplantaciji organa i tkiva u svrhu liječenja FBiH koji bi podrazumijevao sljedeće: 1. Pristanak za donaciju putem registara donatora;2. Proces registracije online ili u medicinskim ustanovama; 3. Informiranje građana-zakonom obavezati vlasti i zdravstvene ustanove da pruže jasnu informaciju o transplantaciji organa;4. Odbijanje donacije-mogućnost odustajanja;5. Podsticanje i motivacija za doniranje npr. poreske olakšice ili druge koristi, kao što već postoji za dobrovoljne davaoce krvi.Institucije vlasti koje su nadležne za ovu mjeru javne politike su Ministarstvo zdravstva FBiH i Parlamentarna skupština FBiH. Ministarstvo zdravsta bi trebalo u saradnji sa kantonalnim ministarstvima, udruženjima i nevladinim organizacijama koje se bave ovim problemom pripremiti prijedlog ZAKONA, izmjene dopune zakona i uputiti ih u parlamentarnu proceduru na usvajanje.S poštovanjem!Lamija Eminović
Pitanje: Poštovanje cijenjena miomirka, možete li mi odgovoriti da li je trenutno u parlamentu u bilo kojoj fazi izmjena zakona o policijskim službenicima fbih , sve iz razloga izmjene uslova o načinu penzionisanja policijskih službenika u fbih.
Odgovor:
U posljednje dvije godine u Federaciji BiH su pokrenute i djelimično usvojene izmjene Zakona o policijskim službenicima koje se tiču penzionisanja. Najvažnija novina je usklađivanje sa Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju FBiH – policajci sada prestaju raditi kada navrše 65 godina života i najmanje 15 godina staža, ili 40 godina staža bez obzira na godine života.
Ključne izmjene su prijedlog Vlade FBiH (2024.) Policijski službenik prestaje raditi kada navrši 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja, ili 20 godina penzijskog staža, odnosno 40 godina staža osiguranja bez obzira na godine života. Time se pravila usklađuju sa općim penzijskim zakonodavstvom. Parlamentarne inicijative iz 2025.) je da se dobna granica poveća na 55 godina za one koji imaju beneficirani radni staž, jer su policajci često odlazili u penziju već sa 52 godine života. Cilj je bio spriječiti masovno „mlado“ penzionisanje i odlazak policajaca u privatne zaštitarske agencije. Veliki broj policajaca sa beneficiranim stažom mogao je otići u penziju u ranim pedesetim, što je prijetilo kadrovskom deficitu. Ranije penzionisanje povećava troškove penzijskog fonda i stvara pritisak na budžet.
Prijedlozi Vlade FBiH su upućeni u parlamentarnu proceduru i još se razmatraju, ali ukazuju na politički pritisak da se dobna granica dodatno poveća.
Datum odgovora: 09.04.2026
Pitanje: Smatrate li da će usvajanje ovog zakona doprinijeti boljoj zaštiti građana od naglog rasta cijena?
Pitanje na zakonu: Prijedlog zakona o iznimnim mjerama kontrole cijena
Vidi sva pitanja na zakonuOdgovor:
Zakona o iznimnim mjerama kontrole cijena nije sistemski zakon a njegova primjena je predviđena u specifičnim situacijama kada dolazi do poremećaja na tržištu, kako se to dešava poslednjih mjeseci, kada se dnevno mijenjaju cijene nafte. Posledice nedostatka naftnih derivata na cijene hrane tek će uzeti maha u narednom periodu, te je nužna neka vrsta kontrole cijena ograničenog broja proizvoda koju ovaj Zakon omogućuje.
Rast cijena, dakle, prouzrokovan je globalnim poremećajima i Federacija nema druge mehanizme da na njih utiče, osim da kratkoročno ograniči cijene osnovnih prehrambenih proizvoda koji se nalaze u osnovi potrošačke korpe, kako bi pomogla najosjetljivije i grupe građana koji zbog niskih primanja najviše osjete i minimalne poremećaje na tržištu.
Smatram da primjena ovog zakona sigurno može doprinijeti zaštiti najosjetljivijih kategorija, zaštiti životnog standarda stanovništva i sprječavaju zloupotrebe cijena u trgovinama.
Ključne koristi za građane su:
- Ublažavanje inflacije je efekat koji sprječava da osnovne namirnice postanu nedostupne.
- Socijalna sigurnost štiti najugroženije slojeve stanovništva.
- Transparentnost i obavezno evidentiranje cijena i marži daje građanima uvid u realne troškove trgovine.
- Novi zakon je precizniji od prethodnog, donosi pravna jasnoću i lakšu primjenjuju.
Ovim zakonom uređuju se način i uslovi formiranja cijena proizvoda i usluga. Federalno ministarstvo trgovine kontroliše i prati cijene na trzištu Federacije Bosne i Hercegovine, i uključuje iznimne mjere kontrole cijena u slučaju značajnih poremećaja na tržistu.
Mjere mogu trajati do 6 mjeseci, uz mogućnost produženja za još 6 mjeseci. Aktiviraju se kada inflacija pređe 5%, kada nastane nestašica osnovnih proizvoda ili u vanrednim okolnostima (npr. prirodne nesreće).
Datum odgovora: 10.05.2026
Pitanje: Da li smatrate da bi ovaj zakon trebalo ponovo mijenjati i ukinuti neradnu nedjelju, s obzirom na to da brojni pokazatelji ukazuju da trenutni sistem nije dobar ni za radnike, ni za poslodavce, ni za građane?
Pitanje na zakonu: Nacrt zakona o unutrašnjoj trgovini FBiH
Vidi sva pitanja na zakonuOdgovor:
Postoje različiti pokazatelji o efektima primjene Zakona o trgovini.
Ekonomsko-socijalno vijeće, koga čine sindikat, poslodavci i Vlada, protivi ee promjenama Zakona o trgovini.
Jedan od najadekvatnijih pokazatelja uspješnosti ove mjere jeste zadovoljstvo radnika, a drugi važan pokazatelj je promet. Poreska uprava ima podatke o nominalnom ali i efektivnom rastu prometa. Dakle, ovaj pokazatelj govori da neradna nedjelja nije uticala na ukupan promet.
I ranije je nedjelja bila najslabiji dan, što se prometa tiče.
Takođe, nise došlo do značajnog premiještanja prometa u RS, gdje nema neradne nedjelje. Podaci govore o skromnim povećanjima u nekim zonama u blizini administrativnih linija.
Neradna nedjelja nije zamišljena kao ekonomska mjera. Riječ je o mjeri koja je unaprijedila radnička ljudska prava, a naročito rodne aspekte jer je više od 90% radnica u trgovini i na njih se ovaj benefit odnosi. Majke su stekle mogućnost da budu sa svojom djecom, koja takođe nedjeljom ne idu u školu, te je to prilika da se unaprijedi privatni aspekat života radnica.
Postoji jedan aspekt koji bi eventualno dolazio u obzir da se izmijeni.
Naime, sadašnji zakon omogućava rad jednom broju djelatnosti.
Prema Zakonu o unutrašnjoj trgovini, odredba o zabrani rada nedjeljom glasi:
Član 18 (Radno vrijeme) (1) Radno vrijeme prodajnih objekata određuje trgovac u periodu od ponedjeljka do subote, u ukupnom trajanju do 90 sati sedmično, a koje trgovac samostalno raspoređuje. https://advokat-prnjavorac.com (2) Prodajni objekti zatvoreni su nedjeljom. (3) Prodajni objekti zatvoreni su u dane praznika. (4) Vlada FBiH može odlukom odrediti prodajne objekte koji su dužni raditi u vrijeme praznika i u kojem obimu. (5) Odredbe stava (1) do (3) ovoga člana ne primjenjuju se na: - cvjećare,
- pekare, - suvenirnice, - objekte tradicionalnih i starih obrta. (6) Odredbe stava (1) do (3) ovoga člana ne primjenjuju se na prodajne objekte koji se nalaze unutar ili su sastavni dio cjeline: - željezničkih i autobusnih stanica i aerodroma, - benzinskih pumpi, - bolnica, - hotela, prostora kulturnih i vjerskih objekata, muzeja i parkova prirode, - groblja i specijaliziranih prodavnica vezanih za prodaju na grobljima. (7) Odredbe stava (1) i (3) ovog člana ne primjenjuju se za dragstore i radno vrijeme istih je od 00.00 do 24.00 sata svaki dan. (8) Odredbe stava (1) do (3) ovog člana ne primjenjuju se na otkup primarnih poljoprivrednih proizvoda, prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda na štandovima, stolovima i u boksovima na tržnicama na malo, prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda na štandovima, stolovima i u boksovima izvan tržnica na malo, prigodnu prodaju organizovanu u sklopu sajmova, priredbi i izložbi, prodaju putem elektronskih prodavnica, prodaju putem automata, prodaju u proizvodnim objektima porodičnih poljoprivrednih gazdinstava.
Ako uopšte do toga dođe, što je veoma malo vjerovatno, u izmjenama Zakona o trgovini eventualno je moguće propisati da se odredba o neradnoj nedjelji ne odnosi i na samostalne trgovinske objekte, kada nedjeljom obavlja trgovinu i radi vlasnik radnje.
Sve ostale odredbe zakona neće se mijenjati.
Kako bi se ojačala pozicija neradne nedjelje, radićemo i na implementaciji ove mjere u izmjenama i dopunama Zakona o radu.
Datum odgovora: 07.05.2026