-
-
Sanel Kajan
Broj pitanja: 22Broj odgovora: 22 - Stranka
- DF
- Parlament
- Parlament Federacije BiH
- Dom parlamenta
- Predstavnički dom
- Kratka biografija
Sanel Kajan rođen je u Mostaru 1976. godine. Sa 17 godina postao je prvi muški spiker ratnog i poslijeratnog Radija Mostar. Nakon toga, vremenom, prošavši faze od voditelja preko reportera do urednika, bio je glavni urednik Radija Mostar od 2000. do 2007. godine.
Istovremeno, obavljao je poslove urednika/voditelja dnevnika Televizije Mostar. Radio je kao urednik i voditelj informativnih emisija i na Radiju Federacije BiH, OBN-u i BHT1 u sarajevskom studiju. Bio je dopisnik i brojnih dnevnih i sedmičnih listova. Uz studij Bosanskog jezika i književnosti, završio je i treninge BBC-a, VOA-e i DW-a.
Također je prošao obuke produkcije TV vijesti i istraživačkog novinarstva Association of Canadian Community Colleges, Transparency international BiH te Voice of America – international brodcasting bureau. Boravio je i u Sjedinjenim Američkim Državama na najstarijem fakultetu novinarstva na svijetu – University of Missouri-Columbia USA. U junu 2022. godine postao je član Demokratske fronte.
- Izborna jedinica
- 9
- Pozicija
- Broj osvojenih glasova
- 3066
Pitanje: Poštovani,obraćam vam se kao građanin s pitanjem da li zastupnici u Parlamentu Federacije BiH mogu, u ime građana, pokrenuti inicijativu ili izvršiti određeni pritisak prema nadležnim institucijama Kantona Sarajevo u cilju regulisanja i smanjenja cijena taxi usluga, kao i poboljšanja njihove dostupnosti, posebno u gradu Sarajevu?Svjestan sam da je ova oblast u nadležnosti kantona, ali me zanima postoji li mogućnost da se kroz federalni nivo utiče na rješavanje ovog problema koji značajno pogađa svakodnevni život građana.Unaprijed zahvaljujem na odgovoru.
Odgovor:
Poštovani,
zahvaljujem Vam na obraćanju i postavljenom pitanju koje se tiče važnog aspekta svakodnevnog života građana.
U pravu ste kada navodite da je oblast taksi prijevoza u nadležnosti kantona. Konkretno, regulisanje cijena, izdavanje dozvola, organizacija i dostupnost taxi usluga spadaju u nadležnost Kantona Sarajevo, odnosno njegovih resornih ministarstava i institucija.
Kao zastupnik u Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine, nemam direktne izvršne nadležnosti nad ovim pitanjem, niti Parlament Federacije BiH može donositi obavezujuće odluke koje bi direktno regulisale cijene taxi usluga na kantonalnom nivou.
Međutim, postoji prostor za djelovanje kroz:
- upućivanje inicijativa i preporuka nadležnim kantonalnim institucijama,
- postavljanje zastupničkih pitanja i pokretanje rasprava o širim ekonomskim i socijalnim aspektima koji utiču na standard građana,
- komunikaciju s kolegama na kantonalnom nivou kako bi se ovo pitanje dodatno otvorilo i razmotrilo.
U tom smislu, Vašu inicijativu smatram opravdanom i vrijednom pažnje, te sam spreman da je uputim nadležnim institucijama Kantona Sarajevo kako bi razmotrili mogućnosti za unapređenje ove oblasti, posebno u dijelu dostupnosti i cijena usluga.
Datum odgovora: 30.03.2026
Pitanje: Pozdrav SaneleZanima me da li ste ista saznali o aferi sa ispitivanjem flasirane vode koje nisu bile uredu po inspekcijskom nalazu.. znam da ste to stalno istrazivali i postavljali pitanje u domu..
Pitanje: Smatrate li da će usvajanje ovog zakona doprinijeti boljoj zaštiti građana od naglog rasta cijena?
Pitanje na zakonu: Prijedlog zakona o iznimnim mjerama kontrole cijena
Vidi sva pitanja na zakonuOdgovor:
Prijedlog zakona o iznimnim mjerama kontrole cijena dolazi u trenutku kada većina građana već dugo osjeća ozbiljan pritisak rasta cijena osnovnih životnih namirnica, energenata, usluga i svega onoga što čini svakodnevni život.
U samom obrazloženju zakona jasno se navodi da rast cijena osnovnih životnih namirnica ima direktan uticaj na standard stanovništva, te da inflacija najteže pogađa socijalno osjetljive kategorije.
Zato je ključno pitanje koje postavljam: zašto smo uopšte došli u situaciju da moramo donositi ovakav zakon?
Građani već godinama svjedoče stalnom rastu cijena. Hrana je skuplja. Gorivo je skuplje. Osnovne potrepštine su skuplje. Plate ne prate taj rast. Penzije još manje. I najveći teret ne snose oni koji ostvaruju najveće profite, nego obični ljudi, porodice, penzioneri, radnici i svi oni koji svakog mjeseca moraju izračunavati šta mogu platiti, a čega se moraju odreći.
Zakon predviđa mogućnost da vlast reaguje u slučajevima poremećaja na tržištu, uključujući ograničavanje cijena, marži, pa čak i vraćanje cijena na prethodni nivo. To je važno i takav alat državi treba. Pozdravljam činjenicu da se prepoznaje potreba za ograničavanjem cijena i marži u situacijama kada tržište prestane funkcionisati u interesu građana.
Međutim, moramo biti vrlo jasni: ovaj zakon treba podržati kao alat, ali ga ne smijemo predstavljati kao konačno rješenje.
Ove mjere su uglavnom reaktivne. One dolaze tek kada poremećaj već nastupi. Postavlja se opravdano pitanje gdje je bila preventivna politika i zašto se ranije nije reagovalo na evidentna poskupljenja koja su već ozbiljno opteretila građane.
Zakon ostavlja širok prostor za procjenu Vlade kada će i u kojem obimu mjere biti primijenjene. Zato je važno da primjena ovog zakona bude transparentna, dosljedna i jednaka prema svima, bez selektivnosti i bez političkih ili interesnih kalkulacija.
Ovaj zakon ne rješava uzrok problema. On tretira posljedice. Uzrok su tržišni poremećaji, nedovoljna kontrola, zloupotrebe tržišne pozicije i činjenica da su građani prečesto prepušteni tržištu koje ne vodi računa o javnom interesu.
Upravo zato država tj entitet mora biti aktivniji, odlučniji i odgovorniji zaštitnik građana.
Dakle, da odgovorim jasno: zakon jeste potreban i treba ga podržati, ali samo kao jedan od mehanizama zaštite građana. Uz njega moraju doći i dodatne mjere: jača i kontinuirana kontrola tržišta, transparentno praćenje cijena, zaštita domaće proizvodnje, javno objavljivanje podataka o kretanju cijena i odlučno sankcionisanje onih koji zloupotrebljavaju tržišnu poziciju.
Ako ovaj zakon bude stvarni instrument zaštite građana, treba ga podržati. Ali ako ostane samo formalni odgovor bez ozbiljne primjene, onda nije urađeno dovoljno.
Datum odgovora: 08.05.2026
Pitanje: Da li smatrate da bi ovaj zakon trebalo ponovo mijenjati i ukinuti neradnu nedjelju, s obzirom na to da brojni pokazatelji ukazuju da trenutni sistem nije dobar ni za radnike, ni za poslodavce, ni za građane?
Pitanje na zakonu: Nacrt zakona o unutrašnjoj trgovini FBiH
Vidi sva pitanja na zakonuOdgovor:
Neradna nedjelja (ili neradni dan, ili dva) je tema o kojoj treba razgovarati ozbiljno. Lično smatram da osnovna ideja zaštite prava radnika nije pogrešna. Ljudi koji rade u trgovini godinama su izloženi prekomjernom radu, često bez dovoljno vremena za porodicu, odmor i normalan privatni život. Država mora voditi računa i o dostojanstvu radnika, a ne samo o profitu. Međutim, isto tako je činjenica da nakon uvođenja neradne nedjelje postoje brojni problemi i opravdane primjedbe - od dijela radnika, građana, pa do poslodavaca. Posebno u sredinama koje žive od turizma, pogranične trgovine ili imaju specifične potrebe tržišta. Ako praksa pokazuje da postoje ozbiljne posljedice po ekonomiju, promet, radna mjesta ili svakodnevni život građana, onda nijedan zakon ne smije biti “zacementiran“. Ono što mi dodatno smeta su izjave nekih političkih zvaničnika, koji iskazuju svoje zadovoljstvo zbog uvođenja „Svete nedjelje“. Jedan od primjera je i moj grad - Mostar, koji je jedan od najvećih turističkih središta ne samo naše države, nego i šire, ali nedjeljom turisti i domaći gosti nailaze na grad koji je bukvalno paraliziran. Zakoni postoje da služe građanima i društvu, a kada praksa pokaže određene probleme, onda je odgovornost zakonodavca da ih koriguje i unaprijedi.
Datum odgovora: 06.05.2026