Haris Silajdžić rođen je 1994. godine i porijeklom je iz Goražda. Završio je Elektrotehnički fakultetu u Sarajevu, gdje se zaposlio u firmi koja se bavi software developmentom, odnosno android developmentom, te je ostao živjeti na Ilidži.
Član je Stranke za Bosnu i Hercegovinu (SBiH) od promjene njenog vodstva.
Pitanje: Poštovani,obraćam vam se kao građanin s pitanjem da li zastupnici u Parlamentu Federacije BiH mogu, u ime građana, pokrenuti inicijativu ili izvršiti određeni pritisak prema nadležnim institucijama Kantona Sarajevo u cilju regulisanja i smanjenja cijena taxi usluga, kao i poboljšanja njihove dostupnosti, posebno u gradu Sarajevu?Svjestan sam da je ova oblast u nadležnosti kantona, ali me zanima postoji li mogućnost da se kroz federalni nivo utiče na rješavanje ovog problema koji značajno pogađa svakodnevni život građana.Unaprijed zahvaljujem na odgovoru.
Odgovor:
Poštovani,
hvala vam na obraćanju i na pitanju.
Ova oblast je u nadležnosti Kantona Sarajevo, tako da zastupnici u Parlamentu Federacije BiH nemaju mogućnost da direktno uređuju cijene taxi usluga niti dostupnost taxi prijevoza u Sarajevu.
Ono što kao federalni zastupnici možemo jeste da, u okviru svojih političkih i institucionalnih mogućnosti, ukažemo na problem i zatražimo od nadležnih institucija Kantona Sarajevo da ga ozbiljno razmotre, sve drugo je populistički i neiskreno prema građanima.
Posebno je važno naglasiti da se cijene taxi usluga ne mogu povećavati bez ovjere nadležnog ministarstva Kantona Sarajevo, što znači da ključna odgovornost za ovo pitanje leži upravo na kantonalnom nivou.
Srdačno,
Haris Silajdžić
Pitanje: Hoce li ikada doci na red invalidi od 60 % do 80% i prava koja ste im ukinuli
Odgovor:
Poštovani,
od samog početka upozoravali smo da je neprihvatljivo i duboko nehumano da se u zakon unose samo kategorije od 90 i 100 posto, dok se osobe sa invaliditetom od 60 do 80% svjesno ostavljaju po strani. To nije bio propust. To je bio politički izbor ministra i njegove politike, izbor da se dio ljudi izbriše iz zakonske zaštite i da se nepravda pokuša predstaviti kao sistemsko rješenje.
Nametnuti resorni ministar (Adnan Delić) nas je tada uvjeravao da je upravo takvo rješenje jedino moguće i jedino ispravno. Mi na to nismo pristali, jer nije ni pravedno, ni socijalno odgovorno, ni ljudski. Kada ministar tvrdi da je ispravno pomoći jednima, a svjesno izostaviti druge koji također imaju ozbiljna oštećenja i stvarne životne potrebe, onda on ne brani zakon, nego brani političku neosjetljivost i lošu odluku vlasti.
Da smo mi vodili taj proces, takav zakon ne bi bio predložen ni usvojen u ovom obliku. U zakon bismo uveli i kategorije od 60 do 80 posto, jer država ne smije praviti podobne i nepodobne među ljudima koji traže osnovnu pravdu, dostojanstvo i podršku.
Zato ćemo i dalje insistirati da se ova nepravda ispravi. Nastavit ćemo političku i institucionalnu borbu da i kategorije od 60 do 80 posto budu unesene u zakon, jer pravo na podršku ne smije zavisiti od samovolje ministra, nego od stvarnih potreba građana.
Srdacan pozdrav,
Haris Silajdžić
Pitanje: Ako je drugostepeni sud imao mogućnost da preinači rješenja prvostepenih sudova, zašto su se donosile dopune zakona u ovom slučaju?
Odgovor:
Kako Predlagač navodi da razlog za donošenje ovih izmjena i dopuna leži u obavezi implementacije odluka Ustavnog suda BiH kojima je ocijenjeno da pojedine odredbe važećeg Zakona o izvršnom postupku FBiH nisu u skladu s Ustavom BiH. Namjera predlagača da se tekst zakona prilagodi odlukama Ustavnog suda, kako pojedine odredbe zakona ne bi kršile odluke istog.
Srdačno,
Haris Siladžić