Sanel Kajan, 8. 5. 2026. 10:33:50

Prijedlog zakona o iznimnim mjerama kontrole cijena dolazi u trenutku kada većina građana već dugo osjeća ozbiljan pritisak rasta cijena osnovnih životnih namirnica, energenata, usluga i svega onoga što čini svakodnevni život.

U samom obrazloženju zakona jasno se navodi da rast cijena osnovnih životnih namirnica ima direktan uticaj na standard stanovništva, te da inflacija najteže pogađa socijalno osjetljive kategorije.

Zato je ključno pitanje koje postavljam: zašto smo uopšte došli u situaciju da moramo donositi ovakav zakon?

Građani već godinama svjedoče stalnom rastu cijena. Hrana je skuplja. Gorivo je skuplje. Osnovne potrepštine su skuplje. Plate ne prate taj rast. Penzije još manje. I najveći teret ne snose oni koji ostvaruju najveće profite, nego obični ljudi, porodice, penzioneri, radnici i svi oni koji svakog mjeseca moraju izračunavati šta mogu platiti, a čega se moraju odreći.

Zakon predviđa mogućnost da vlast reaguje u slučajevima poremećaja na tržištu, uključujući ograničavanje cijena, marži, pa čak i vraćanje cijena na prethodni nivo. To je važno i takav alat državi treba. Pozdravljam činjenicu da se prepoznaje potreba za ograničavanjem cijena i marži u situacijama kada tržište prestane funkcionisati u interesu građana.

Međutim, moramo biti vrlo jasni: ovaj zakon treba podržati kao alat, ali ga ne smijemo predstavljati kao konačno rješenje.

Ove mjere su uglavnom reaktivne. One dolaze tek kada poremećaj već nastupi. Postavlja se opravdano pitanje gdje je bila preventivna politika i zašto se ranije nije reagovalo na evidentna poskupljenja koja su već ozbiljno opteretila građane.

Zakon ostavlja širok prostor za procjenu Vlade kada će i u kojem obimu mjere biti primijenjene. Zato je važno da primjena ovog zakona bude transparentna, dosljedna i jednaka prema svima, bez selektivnosti i bez političkih ili interesnih kalkulacija.

Ovaj zakon ne rješava uzrok problema. On tretira posljedice. Uzrok su tržišni poremećaji, nedovoljna kontrola, zloupotrebe tržišne pozicije i činjenica da su građani prečesto prepušteni tržištu koje ne vodi računa o javnom interesu.

Upravo zato država tj entitet mora biti aktivniji, odlučniji i odgovorniji zaštitnik građana.

Dakle, da odgovorim jasno: zakon jeste potreban i treba ga podržati, ali samo kao jedan od mehanizama zaštite građana. Uz njega moraju doći i dodatne mjere: jača i kontinuirana kontrola tržišta, transparentno praćenje cijena, zaštita domaće proizvodnje, javno objavljivanje podataka o kretanju cijena i odlučno sankcionisanje onih koji zloupotrebljavaju tržišnu poziciju.

Ako ovaj zakon bude stvarni instrument zaštite građana, treba ga podržati. Ali ako ostane samo formalni odgovor bez ozbiljne primjene, onda nije urađeno dovoljno.

Mirjana Marinković - Lepić, 10. 5. 2026. 09:41:58

Smatram da hoće, jer su uvedene brojne izmjene u odnosu na raniji zakon.

Admir Čavalić, 8. 5. 2026. 11:56:25

Poštovanje,

Zahvaljujem na ovom pitanju. Neće, ovaj Zakon se donosi čisto populistički kako bi se pokazalo da se nešto formalno radi - ali suštinski ništa konkretno. Čak naprotiv, ovaj Zakon će možda dodatno stvoriti troškove za privredu i naglasiti cijene dugoročno. Zašto? Dozvolite da objasnim:

(1) Riječ je o Zakonu koji se odnosi na vanredne situacije - ratna stanja, nepogode, pandemije i slično. Ne za postojeće stanje.

(2) Ukoliko Vlada propiše maksimalnu cijenu nekog proizvoda, taj proizvod polako izlazi iz ponude (nastaju nestašice).

(3) Ovaj Zakon otvara prostor da inspekcije više kažnjavaju. Ali kažnjavanje od strane inspekcija ne spušta cijene za građane, već ih dugoročno diže.

(4) Zakon pogoduje velikim, ne mikro, malim i srednjim biznisima koji su okosnica sila konkurencije na tržištu.

(5) Zakon omogućava Vladi (sporni član koji nastojim ukinuti amandmanski) da diskreciono bira šta ograničiti, ili šta ne, po vlastitom navođenju. Uzmite samo primjer hljeba - neko je ustao i sjetio se hljeba (u moru drugih cijena).

Da zaključim. Ovaj Zakon je predstava za javnost - u koju javnost više i ne vjeruje. Šta bi trebalo uraditi?

(a) Razbijati monopole i oligopole na tržištu u korist konkurencije.

(b) Smanjiti namete, takse, bilo kakve dodatne troškove.

(c) Ukloniti trgovinske barijere - na unutrašnjem i vanjskom planu.

To su prave stvari od kojih Vlada bježi.

Svako dobro i hvala na pitanju.

dr. sc. Admir Čavalić, zastupnik

Haris Silajdžić, 11. 5. 2026. 06:01:05

Gledajuci odgovor kolega i kolegica iz Njihove Nase Stranke vidi se losa upotreba vjestacke inteligencije (valjda su evoluirali dovoljno da ne koriste free verziju chatGPT-a nego neku napredniju). Toliko im je stalo do tacnog informisanja javnosti da odgovore copy/paste iz nekom LLM-a kako bi zadovoljili formu ovih pitanja, a nikako sustinu. Zakon nece doprinijeti zastiti gradjana kao sto oni tvrde, vec je ovo jos jedan u nizu populistickih poteza nametnute vlade po principu "drzi vodu, dok majstori odu". 

Slaven Raguž, 8. 5. 2026. 11:28:54

Prijedlog zakona politički je razumljiv, ali ekonomski vrlo upitan i provedbeno rizičan. Iako se predstavlja kao alat za zaštitu građana od rasta cijena, u suštini djeluje više kao pokušaj administrativnog ublažavanja posljedica inflacije nego kao stvarno rješenje problema.

Zakon Vladi Federacije BiH daje široke ovlasti za određivanje najviših cijena, ograničavanje marži, vraćanje cijena na prethodnu razinu i uvođenje dodatnog nadzora tržišta. Problem je što su kriteriji za takve intervencije postavljeni vrlo široko i ostavljaju prostor političkom tumačenju. Posebno je sporna formulacija prema kojoj se mjere mogu uvoditi i zbog „izvanrednih okolnosti prema procjeni Vlade“, što otvara mogućnost da iznimne mjere postanu redovit alat političkog upravljanja tržištem.

Ključni problem ovog zakona je što ne rješava stvarne uzroke rasta cijena. Inflacija u Federaciji BiH nije posljedica samo trgovačkih marži, nego prvenstveno rasta troškova energije, goriva, transporta, rada, uvozne ovisnosti i slabog tržišta. Drugim riječima, zakon pokušava liječiti posljedicu, a ne uzrok problema.

Povijest ekonomije pokazuje da kontrola cijena gotovo nikada nije dala očekivane rezultate. Kada država administrativno ograniči cijene, tržište se tome prilagodi na druge načine. Dolazi do smanjenja ponude, nestašica pojedinih proizvoda, razvoja sivog tržišta, pada kvalitete robe i manjeg interesa za ulaganja i uvoz. Posebno je to opasno u Federaciji BiH koja ima malo i uvozno ovisno tržište. Ako trgovci ili distributeri procijene da im određeni proizvodi više nisu isplativi zbog ograničenih marži, jednostavno će ih prestati nabavljati ili će ih biti manje na tržištu.

Jedna od najvećih slabosti zakona je i sama provedba. Predviđa se širok sustav nadzora kroz federalne, kantonalne i lokalne inspekcije, ali istovremeno se tvrdi da za njegovu provedbu nisu potrebna dodatna financijska sredstva. To nije realno jer ozbiljna kontrola tržišta zahtijeva ljude, informatičke sustave, analitiku i snažan inspekcijski aparat, što Federacija BiH trenutno nema.

Zato se postavlja logično pitanje: ako kontrola cijena u povijesti uglavnom nije uspijevala, zašto se ide u ovo? Odgovor je prije svega politički. Kontrola cijena javnosti daje dojam da država „štiti građane“ i da aktivno reagira. Mnogo je lakše administrativno ograničiti cijene nego provesti ozbiljne gospodarske reforme, smanjiti javnu potrošnju, rasteretiti gospodarstvo i povećati konkurenciju.

Zaključno, ovaj zakon može možda kratkoročno usporiti rast pojedinih cijena, ali dugoročno ne može riješiti problem inflacije niti povećati životni standard građana. Bez ozbiljnih ekonomskih reformi, kontrola cijena ostaje više kozmetičko-politička nego ekonomska mjera.

Adisa Kokić - Hinović, 8. 5. 2026. 12:20:13

Postovani, 

Hvala Vam na dostavi upita. 

Trenutno postoji i vazi Zakon o kontroli cijena ("Sluzbene novine FBiH" br.2/95,70/08 i39/24). Dostavljene izmjene i dopune zele dodatno precizirati odredbe vazeceg Zakona, ali i naznaciti da nece TRAJNO uticati na cijene na trzistu.(Zato i novi naziv - "o iznimnim.mjerama...") i to najduze se moze uticati do 6 MJESECI.  A listu proizvoda ce odrediti Ministar trgovine podzakonskim aktom.

Moja procjena je da se nece nists bitnije i dugorocnije unaprijediti sa ovim izmjenama i dopunama. Ok je jasnije definisanje, preciziranje, ali opet ne vidim strateski pristup, plan i aktivnu, DUGOROCNU pomoc i podrsku gradjanima.

Miomirka Melank, 10. 5. 2026. 12:38:09

Zakona o iznimnim mjerama kontrole cijena nije sistemski zakon a njegova primjena je predviđena u specifičnim situacijama kada dolazi do poremećaja na tržištu, kako se to dešava poslednjih mjeseci, kada se dnevno mijenjaju cijene nafte. Posledice nedostatka naftnih derivata na cijene hrane tek će uzeti maha u narednom periodu, te je nužna neka vrsta kontrole cijena ograničenog broja proizvoda koju ovaj Zakon omogućuje.

Rast cijena, dakle, prouzrokovan je globalnim poremećajima i Federacija nema druge mehanizme da na njih utiče, osim da kratkoročno ograniči cijene osnovnih prehrambenih proizvoda koji se nalaze u osnovi potrošačke korpe, kako bi pomogla najosjetljivije i grupe građana koji zbog niskih primanja najviše osjete i minimalne poremećaje na tržištu.

Smatram da primjena ovog zakona sigurno može doprinijeti zaštiti najosjetljivijih kategorija, zaštiti životnog standarda stanovništva i sprječavaju zloupotrebe cijena u trgovinama.

Ključne koristi za građane su:

- Ublažavanje inflacije je efekat koji sprječava da osnovne namirnice postanu nedostupne.

- Socijalna sigurnost štiti najugroženije slojeve stanovništva.

- Transparentnost i obavezno evidentiranje cijena i marži daje građanima uvid u realne troškove trgovine.

- Novi zakon je precizniji od prethodnog, donosi pravna jasnoću i lakšu primjenjuju.

 Ovim zakonom uređuju se način i uslovi formiranja cijena proizvoda i usluga. Federalno ministarstvo trgovine kontroliše i prati cijene na trzištu Federacije Bosne i Hercegovine, i uključuje iznimne mjere kontrole cijena u slučaju značajnih poremećaja na tržistu.

Mjere mogu trajati do 6 mjeseci, uz mogućnost produženja za još 6 mjeseci. Aktiviraju se kada inflacija pređe 5%, kada nastane nestašica osnovnih proizvoda ili u vanrednim okolnostima (npr. prirodne nesreće).

Jelena Pekić, 11. 5. 2026. 09:01:41

Puno ja faktora koji utiču na rast cijena, naročito faktori na koje mi kao država ne možemo uticati a koji zavise od globalnih kretanja. Svakako smatram važnim donošenje ovog zakona i da država može intervenisati koliko je god to moguće kada je u pitanju rast cijena. 

Sandra Imširović, 11. 5. 2026. 07:21:38

Svakako smatram da je zaštita građana od neopravdanog i naglog rasta cijena izuzetno važna, posebno u vremenu kada su troškovi života veliki teret za mnoge porodice.Međutim, Prijedlog zakona o iznimnim mjerama kontrole cijena još uvijek nije upućen u Dom naroda Parlamenta FBiH, te nisam imala priliku detaljno analizirati njegova rješenja. Nakon što zakon bude dostavljen u parlamentarnu proceduru i nakon pažljive analize predloženih mjera, moći ću dati konkretniji stav o tome koliko će zaista doprinijeti zaštiti građana i stabilizaciji tržišta.Smatram da svako zakonsko rješenje u ovoj oblasti mora biti efikasno, provodivo i usmjereno na stvarnu zaštitu životnog standarda građana.